U SABORU se danas raspravljalo o radu Stožera, odnosno o učincima mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije covida-19 za razdoblje od 11. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021. godine.

Hrvatska je s pripremom i provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja epidemije bolesti covid-19 započela odmah nakon prvog zabilježenog slučaja na području Hrvatske 25. veljače 2020. Odluku o proglašenju opasnosti od epidemije ministar zdravstva donio je 4. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju epidemije bolesti covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 11. ožujka 2020.

Prvi put nakon 22. studenoga 2020. zabilježen je pad broja hospitaliziranih ispod dvije tisuće i postignut je najveći dvotjedni pad novozaraženih u Europskoj uniji. Nadalje, 15. siječnja 2021. 14-dnevna kumulativna stopa novooboljelih na 100.000 stanovnika iznosila je 334.4, dok je udio pozitivnih nalaza u odnosu na ukupno testirane iznosio 14.7 posto.

Raspravu u saboru mogli ste uživo pratiti na Indexu.

Selak Raspudić: Izvješće je upitne vjerodostojnosti. Hrvatska će postati diler cjepiva

Odmah na početku rasprave javila se Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić. Zatražila je stanku od 10 minuta rekavši da je ovo izvješće "upitne vjerodostojnosti i razotkriva neke prakse koje se tiču šire javnosti i nadilaze samu točku". 

Navela je da se u izvješću navodi da će "Hrvatska postati diler cjepiva, da ćemo nabavljati više cjepiva nego što nam treba da bismo EU učinili privlačnim tržištem, a nakon toga ćemo to cjepivo preprodavati ili donirati".

Mrak Taritaš: Treba nam analiza, a ovo izvješće to nije

Stanku je zatražila i Anka Mrak Taritaš u ime kluba Centra i GLAS-a. Kazala je da se u izvješću očekivala analiza te da se to nije dogodilo, zbog čega je razočarana.

"Trebala nam je analiza pogrešaka iz koje bismo naučili da nam se u budućnosti takve stvari ne događaju. Izvješće treba biti kao svako drugo, niz zaključaka što činiti u budućnosti. Ovo je trenutak kad u saboru možemo raspravljati o nečemu što nam je postala svakodnevica, odnosno o onome što sigurno ne želimo da nam bude svakodnevica."

Stanku je u ime Domovinskog pokreta zatražila i zastupnica Vesna Vučemilović.

Rada Borić iz Nove ljevice upitala je kakav je stav Hrvatske o drugim cjepivima, jesmo li ikakva istraživanja u vezi s tim napravili.

Reiner napao oporbu

"Vidim ogromnu brigu oporbe za građane i ovu temu, no podsjećam na neke njihove izjave kroz godinu", rekao je akademik Željko Reiner (HDZ). Nabrojio je da su neki zastupnici svojedobno sudjelovali na prosvjedu protiv mjera, neki tvrdili da se na neodređeno odgađaju operacije zloćudnih tumora jer je KB Dubrava zatvorena, izražavali bojazan da se vraćamo "u mračno razdoblje totalitarnih režima", da će do ožujka biti osam do 10 tisuća smrtnih ishoda, da je Nacionalni stožer suvišno tijelo... 

"Izigravate priču i vrijeđate", uzvratio mu je Peđa Grbin (SDP) koji navodi da Hrvatska zadnjih tjedana ima ozbiljno smanjenje broja zaraženih i da postoji ozbiljna indicija da mjere djeluju. Ali, pitanje je onda, zbog čega te mjere nisu donesene ranije, zašto se dozvolio da deseci tisuća budu zaraženi, a stotine nepotrebno umrle, pita zastupnik.

Zekanović: Jesu li Bosanci pametniji od nas? U čemu je problem?

Zastupnik Hrvoje Zekanović govorio je o mjerama u Bosni i Hercegovini i pitao kako tamo može doći do pada brojki, a nema strogih mjera, dok u Hrvatskoj imamo strogi lockdown. 

"Ključno pitanje je ovo - kako to da u BiH rade ugostiteljski objekti, a broj oboljelih, ljudi na respiratoru i hospitaliziranih je sve manji i manji, a kod nas imamo strogi lockdown, ugostitelji, restorani i kafići ne mogu raditi. Zanima me jesu li Bosanci pametniji od nas ili smo možda mi pametniji? U čemu je problem?" pitao je Zekanović.

Beroš o tijeku pandemije

Nakon stanke od 10 minuta govori ministar Vili Beroš. Beroš u svom izlaganju prepričava tijek događanja u pandemiji koronavirusa u Hrvatskoj.

"Stožer je pravovremeno, sukladno epidemiološkoj situaciji, donosio mjere. Nekad su se odluke razlikovale u odnosu na županije zbog različitih epidemioloških situacija. Suzbijanje epidemije u Hrvatskoj obilježila su dva vala, prvi val u proljeće 2020. godine. Zbog dobrih rezultata zatvaranja omogućili smo otvaranje turizma i gospodarstva. Dolaskom jeseni Europu je, pa i Hrvatsku, zahvatio snažan, drugi val pandemije. Dogodio se skok u dnevnom broju zaraženih, početkom listopada 2020. bilježi se izraziti rast novih slučajeva."

Beroš je obrazložio kako se nabavljalo i raspoređivalo cjepivo u EU.

"Sporazumom EK i država članica EU sudionica u nabavi cjepiva, od 30. srpnja 2020. države članice ovlastile su EK da u njihovo ime pregovara s proizvođačima cjepiva u vrijeme dok se još nije znalo tko će i kada razviti cjepivo i sklapa sporazume o prethodnoj kupnji s onima za koje smatra da će ipak uspjeti proizvesti cjepiva.

Doze su se raspoređivale prema metodologiji Eurostata, solidarno prema proporcionalnom broju stanovnika. Hrvatska je dosad pristupila sporazumima s pet proizvođača cjepiva da bi količina doza bila dovoljna za besplatno cijepljenje svih građana Hrvatske. U tu svrhu do 15. siječnja rezervirali smo 6.8 milijuna doza cjepiva, što pokriva naše potrebe, uz napomenu da jedan bolesnik prima dvije doze."

Nakon Beroša riječ je kratko preuzela državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras koja je naglasila da je Nacionalni stožer civilne zaštite uvodio mjere prvenstveno radi zaštite života i zdravlja građana, i to razmjerno kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ograničilo funkcioniranje gospodarstva i drugih segmenata društvenog života.

"Uvažavala su se mišljenja i preporuke epidemiološke struke i znanstvenika", kazala je i istaknula da je prednost davana preventivnom i edukacijskom djelovanju umjesto represivnom.

Replike na Beroševo izlaganje

Kreću replike, ima ih 31.

Prvi je zastupnik Hrvoje Zekanović, pitao je Beroša o usporedbi stanja s koronom u Hrvatskoj i BiH. Beroš mu je kazao da ne postoji jednoznačan odgovor, već da to ovisi o mnogo faktora. 

"Odgovor je u domeni epidemiologije. Kako je moguće da je u jednoj velikoj, jakoj Velikoj Britaniji ništa ne radi, a broj raste iz dana u dan? Niz je elemenata u igri, počevši od toga koji je virus prisutan do prokuženosti. Ni tijekom ljeta BiH nije imala jače mjere, što je omogućilo da se više ljudi asimptomatski zarazi i sad su otporni. Kompleksno je to pitanje na koje jedino znanost može dati pravi odgovor. Ni vi ni ja nismo kompetentni za odgovor na ovo pitanje."

Beroš: Kafići i restorani su apsolutni izvor širenja virusa

Mostov zastupnik Miro Bulj pitao je čemu visoke kazne ugostiteljima dok se istovremeno na nekim mjestima okuplja velik broj ljudi i ne poštuje mjere, a njih se ne kažnjava.

Beroš mu je odgovorio da su ugostiteljski objekti, kafići i restorani apsolutni izvor širenja virusa. "Ljudi ne dolaze samo uzeti kavu za van, nego se dolaze družiti. Zbog toga se razmišlja o tome hoće li im se omogućiti rad. Neupitno je i diljem svijeta da su to izvori širenja zaraze. Zbog neujednačene prakse, da ljudi nabavljaju kavu na benzinskim crpkama i pekarnicama, to je drugo."

Zastupnica Boška Ban Vlahek pitala je postoji li ujednačeni plan popuštanja mjera za ugostitelje uoči nadolazeće sezone ili ćemo nastaviti s ad hoc rješenjima.

"Već sad razmišljamo o idućoj turističkoj sezoni. Iz dana u dan pratimo situaciju, broj novozaraženih nije jedan element, ima ih niz. Od pojave novog virusnog soja do toga da se određena mobilnost građana povećala kretanjem djece u škole i završetkom godišnjih odmora. Niz je faktora, nije to tako jednostavno. Ne bježimo govoriti o planovima za budućnost, ali razmišljamo o tome."

Zastupnica Romana Nikolić je pitala ministra Beroša o aferama u vezi s kršenjem mjera iz redova načelnika stožera, medicinskih radnika...

"Za sve građane Hrvatske vrijede ista pravila. Sve koji krše pravila, možemo ih osuditi i prozvati i upozoriti druge da ne rade isto. Ako bi se svi držali osnovnih 4-5 uputa, sve ove mjere koje nam ograničavaju gospodarstvo ne bi ni postojale."

Zastupnica Renata Sabljar Dračevac pitala je Beroša o planu cijepljenja.

"Vlada je davno s EK počela razmatrati o potrebi nabavka cjepiva. Zašto tolike količine? Zato što smo ih dogovarali kad nije bilo poznato tko će i kada distribuirati cjepivo. Većina EU članica se fokusirala na AstraZenecu, da bi se pokazalo da će Pfizer biti prvi."

Beroš: Covid-kriza je Hrvatsku koštala dvije i pol milijarde kuna

Željko Reiner pitao je Beroša koliko okvirno covid-19 košta Hrvatsku.

"Troškovi su preko 2.5 milijarde, enormni. Pitam se kako smo i uspjeli u svemu tome? Dosad smo uložili 650 milijuna kuna na testove, na liječenje 450, na bolovanje 115,  na nabavku lijeka Remdesivira 82. O cjepivima ne smijem govoriti. Covid-kriza nas je koštala enormno puno."

Beroš o mjerama općenito: Čarobnog štapića i recepta nema

Zastupnik Domagoj Prica pitao je zašto se ide iz krajnosti u krajnost s mjerama, a ministar Beroš je odgovorio da su se mjere prilagođavale trenutku kako bi najbolje odgovorile na izazove. 

"Čarobnog štapića i recepta nema. Ono što se događalo u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji nismo mogli očekivati. To su tada bile nepoznate okolnosti i nitko nije mogao računati da će broj tako porasti", rekao je Beroš.

Zastupnica Vučemilović ga je pitala o popuštanju mjera.

"Možemo o tome sad razmišljati. Vjerujem da će paketu ovih mjera ići u tom smjeru. Kada je riječ o zatvorenom prostoru, još uvijek postoje okolnosti koje doprinose širenju virusu, pogotovo ako je riječ o svlačionicama. Razmatra se dopustiti sve ono što se može, primjerice bazene", odgovorio joj je Beroš.

Katarina Peović iz Radničke fronte pitala je za plaće i beneficirani radni staž medicinskim radnicima. Beroš je odgovorio da su razmišljali o tome da se priznaje veći staž, kao što se to radilo u vrijeme rata, no da ne postoje zakonske opcije da bi se to ostvarilo. Dodao je da je jedna od opcija izmjena zakona te da je zahvalan radnicima, da su plaće narasle i da je vlada dala posebnu nagradu od 10 posto na plaću.

"Mislim da je to pravedno, posebno da je zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima omogućeno isto", kazao je Beroš.

Beroš na pitanje Selak Raspudić o ugovorima s farmaceutskim kompanijama: Jesu li ugovori lihvarski? Ne znam. Tu smo gdje jesmo

Marija Selak Raspudić pitala je Beroša o ugovorima s farmaceutskim kompanijama. Navodi da su oni lihvarski te da se radi u svojevrsnom reketu. Kaže da se to sad vidi u manjku cjepiva koje je isporučeno, a u budućnosti će se vidjeti u višku jer smo primorani nabavljati "super plus" doze cjepiva. Pitala ga je što Hrvatska čini unutar EU po tom pitanju?

"Mi kao mala zemlja s četiri milijuna stanovnika nismo mogli razmišljati sami i imati tu snagu ući u pregovore s najjačim kompanijama koje proizvode cjepivo. Mislim da je jedini način bio da idemo s EK u te pregovore. To je bio jedini put za Hrvatsku. Jesu li ugovori lihvarski? Ne znam, ali tu smo gdje jesmo."

Zastupnik Stipo Mlinarić pitao je zašto su se javno cijepili članovi Stožera, a ne možda jedan starački dom. Kakvu poruku šalje vlada time?

Beroš mu je replicirao: "Vaše pitanje je dijelom utemeljeno. Ako ste pomno pratili ankete, onda bi slušali i čitali negativne podatke. No nakon kampanje i činjenice da su cijepljeni ministri i zastupnici povećao se broj ljudi koji se želi cijepiti. Uvijek imate pro i kontra elemente za neki postupak. Procijenili smo svi skupa da je u ovom trenutku značajniji taj promidžbeni element."

Koje su mjere za popuštanje rekreacije, sporta za djecu i mlade te o "nelogičnim" mjerama vezanim za ugostitelje, s naglaskom na prodaju pića i hrane, pitao je Tomislav Tomašević.

"Izdavanje pića za van nije epidemiološki upitno. No pokazale su analize da naši građani uzmu piće, a onda ostanu na tim prostorima i druže se. Epidemiolozi su zaključili da je to opasno za širenje zareze."

Sačić optužio Beroša i vladu da ljude plaše novim sojem, rekao da korona posustaje. Beroš mu odgovorio

Zastupnik Hrvatskih suverenista Željko Sačić optužio je Beroša i vladu da se građane plaše novim sojem te da provode represivne mjere.

"Ova zarazna bolest, koja je za manji broj ljudi smrtonosna, ima svoje trendove. U posljednje vrijeme je sve manje i manje opasna iako nas strašite s nekim novim sojem, što je apsurdno. Da ne govorim o tome da zbog prometnih nesreća ukinemo promet. Praksa nam pokazuje da koronavirus, kakav god da je, posustaje, da nije opasan. A vi dalje držite represivne mjere i radite ogromnu štetu hrvatskom gospodarstvu."

Beroš mu je odgovorio:

"Ja bih volio živjeti u tom svijetu gdje korona nije opasna, međutim, to nije na ovoj zemlji. Virus je danas jednako opasan kao i prije, u pojedinim državama odnosi živote većom snagom i brzinom nego ranije. U Hrvatskoj zbog mjera i odgovornosti građana to nije tako, što će biti ako dođe novi soj iz Velike Britanije, koji je prisutan u 45 zemalja i koji se u 13 zemalja u našem susjedstvu već širi lokalnom transmisijom, što je biti ako dođe soj iz Južne Afrike koji se širi još brže?" pitao je Beroš pa je Sačić počeo vikati, a Jandroković ga je ukorio pa je Beroš nastavio:

"Ovaj južnoafrički je već prisutan u susjednim državama. Mislim da moramo biti spremni za to", završio je.

Beroša iznervirala replika Orešković: Imate li vi kristalnu kuglu? Svima ću polagati račune, a ne tražiti izgovore

Zastupnica Centra Dalija Orešković komentirala je da je ovo izvješće o učincima mjera samo izgovor te da ono ne sadrži što bi trebalo. Osvrnula se na trošak krize od 2.5 milijarde kuna. Pitala je za podatke koji dio iznosa je plaćen iz proračuna, a koji iz EU pomoći.

"Naveo sam iznos koji je za zaštitnu opremu financiran iz EU, a ostatak je iz proračuna. Nije problem, navest ćemo sve brojeve, transparentni smo. Imate li vi kristalnu kuglu da ću ja tražiti opravdanje? Neću. Vama ću, a poglavito građanima, polagati račune i možete biti sigurni da krizu neću koristiti kao ispriku za to. Da je tome tako, postoje priče u Ministarstvu zdravstva koje su već sad utemeljene, a koje su za budućnost, od imunološke službe, do helikopterske hitne pomoći. Ne prihvaćam da ovako a priori kažete da ću tražiti izgovore", odgovorio joj je Beroš koji je bio vidno iznerviran replikom Orešković.

Sačić vladin odgovor na pandemiju usporedio s vojnom operacijom

Zekanović i Sačić su u ime Hrvatskih suverenista ponovno kritizirali Stožer i mjere pozivajući se na stanje u BiH gdje nema strogih mjera, a stanje s koronom je pod kontrolom. Posebno žestok bio je Sačić u svom govoru, usporedio je vladin odgovor na pandemiju s vojnom operacijom u ratu.

"Nemojte ubijati hrvatsko gospodarstvo. Polučujete strahovito negativne rezultate. Mi smo strašno frustrirani ljudi u zadnjih nekoliko mjeseci jer ste sve zatvorili. Imamo problem društvene, psihičke prirode. Mnogi dobri lijepi događaji su se odvijali u jednom druženju, nismo svi bili zatvoreni. Hrvatska nacija jedva čeka da se nešto pokrene. Sad se može pokrenuti bez posljedica, ali vi to kočite i plašite nas novim sojevima. Vjerojatno je teško u Velikoj Britaniji, ali u BiH nije. Njemačka je zatvorena, Austrija isto, a bukti. Kako to objasniti?" govorio je Sačić pa usporedio rad Stožera s vojnom operacijom:

"Evo, mogu kao ratni zapovjednik govoriti. Bilo je to u Lici i bilo bi najbolje da smo pustili branu, potopili selo, ne znam. Dignuli selo u zrak nekim topništvom. Riješili smo problem otporne točke i riješili smo neprijatelja, ali što smo napravili - ratni zločin. Gospodine ministre, Stožeru, nemojte činiti ratni zločin. Možda jeste efikasni, ali istovremeno radite enormnu štetu. Nemojte sustavno uništavati hrvatsko gospodarstvo i namjerno osiromašivati ljude."