HRVATSKA je od Fonda solidarnosti Europske unije za otklanjanje posljedica razornog potresa dobila 5.1 milijardu kuna, a vrijednost zahtjeva za obnovu iznosi 7.6 milijardi.

Podaci su to izneseni nakon petog sastanka koordinacije za povlačenje novca iz tog fonda, na kojem je prvi put sudjelovao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

O obnovi Zagreba nakon potresa u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić.

"Cjelovita obnova je po zakonu pojam koji se tiče obnove povijesnih i kulturnih dobara. Danas su tema bile javne zgrade. Javne zgrade kao i povijesno-kulturna dobra se po zakonu cjelovito obnavljaju. O tome se i radi", rekao je Vanđelić komentirajući današnju najavu ministra Horvata da ulazimo u proces cjelovite obnove.

Preko 11.400 zahtjeva, Ministarstvo donijelo samo 19 odluka

Godinu i tri mjeseca nakon potresa srušene su dvije kuće, nije počela obnova nijedne, barem ne službenim putem. Vanđelić kaže da je dinamika obnove spora.

"Treba uvijek analizirati kako je proces izgledao. Prvi zastoj je bio kada su građani trebali podnijeti zahtjeve, ti su zahtjevi sporo pristizali. Danas imamo preko 11.400 zahtjeva građana, ti zahtjevi se obrađuju u Ministarstvu i Ministarstvo donosi odluke. Ministarstvo je do sada donijelo samo 19 odluka od čega se upravo 3 kuće uklanjaju i idući tjedan će sve tri biti uklonjene, a ostalo su isplate novčanih naknada. Prema prijašnjim rješenjima Fond je isplatio 604 novčane naknade. Prema tome tempo je zaista spor", istaknuo je Vanđelić.

Kaže kako je tempo dolaska odluka iz Ministarstva i dalje spor.

"Kao što sam naglasio Ministarstvo se sada jednostavno treba ekipirati i znam da ministar Horvat radi taj napor, ali mu treba pomoć. U Sektoru za elementarne nepogode treba 20 do 30 dodatnih ljudi i to bi trebalo značajno ubrzati donošenje odluka", rekao je Vanđelić.

Gdje je usko grlo? Vanđelić kaže da se ono stalno seli

Objasnio je da se "usko grlo" procesa obnove stalno seli - prvo su to bili zahtjevi građana, a sada kada su zahtjevi stigli, obrada tih zahtjeva u Ministarstvu je spora.

"Nakon što Ministarstvo donese te odluke veliko će opterećenje biti na Fondu koji bi trebao po 50 javnih natječaja dnevno isporučivati. Elementarna je matematika ako do kraja godine želimo obraditi sve zahtjeve građana i pretvoriti ih u odluke, Ministarstvo treba donositi 80 odluka dnevno, a trenutačno ih donose 1 do 2 tjedno", rekao je dodavši da će, ako se taj tempo postigne, Fond postati "usko grlo" ako ne bude imao dovoljno ljudi.

Rekao je kako očekuje dobru suradnju s Gradom Zagrebom.

"Grad Zagreb je ne samo jedan od osnivača Fonda već ima i dva člana u Upravnom vijeću Fonda. Gradonačelnik mora biti dobro informiran, treba surađivati. Ima nekih poslova koje samo Grad Zagreb može napraviti poput privremenog smještaja za građane, privremenog deponija za građevni materijal nakon rušenja", objasnio je Vanđelić. 

Kada će se građani vratiti u svoje obnovljene stanove ili kuće?

Grad Zagreb je najavio otvaranje ureda koji bi bio na raspolaganju građanima u pružanju pomoći za ispunjavanje zahtjeva, financiranje projektne dokumentacije. Vanđelić smatra kako otvaranje takvog ureda nije rješenje.

"Mislim da je praksa pokazala da je ono što je Stožer u Petrinji primijenio, a to su mobilni uredi na terenu, najbolje rješenje. Sisačko-moslavačka županija je praktički riješila da građani predaju sve zahtjeve. U Gradu Zagrebu to nije tako i moje je pozivanje na dobru praksu Sisačko-moslavačke županije i mobilne timove koji idu prema građanima", istaknuo je Vanđelić.

Vanđelić je potkraj prošle godine rekao da bi se sljedeće, a moguće već i krajem ove godine, neki građani mogli useliti u svoje obnovljene stanove ili kuće. U Dnevniku je rekao da i dalje stoji iza toga mišljenja.

"Da, uklanjanje je krenulo i ako će se Ministarstvo držati najavljenog tempa i zgrada koje se uklanjaju i obiteljskih kuća koje se grade, vjerujem da bi do kraja ove godine mogli imati 'debelo zalaufane' obiteljske kuće i poneku stambenu zgradu koja ima oštećenje razine 2", kaže.

O proračunu za obnovu

Proračun za obnovu je smanjen za oko 28%. Vanđelić kaže kako to nije problem.

"Nakon rebalansa proračun Fonda je smanjen za 249 milijuna kuna i iznosi 658 milijuna kuna. Nama novac trenutno nije problem, dao Bog da do kraja godine bude problem, ja mislim da neće. Mislim da imamo dovoljno novca da do kraja godine pokrenemo one odluke koje će Ministarstvo donijeti, recimo da ih bude stotinjak barem u procesu obnove", kaže Vanđelić. Dodao je kako ima dobru suradnju s vladom i ministrima koji podržavaju, kako je rekao, sve ono što Fond radi.