BRITANSKI znanstvenici napravili su veliku studiju i došli do otkrića da ljudi koji završe u bolnici zbog koronavirusa imaju gotovo jednake šanse za umrijeti kao i oni koji se zaraze ebolom.

Riječ je o najvećem istraživanju dosad u Europi provedenom na 16.749 hospitaliziranih pacijenata u Velikoj Britaniji, a koje je pokazalo da trećina zaraženih koji završe u bolnicama zbog covid-19 bolesti umire. Bolest ima srednje teške simptome i može se tretirati kod kuće, ali znanstvenici kažu da ljudi moraju napokon shvatiti koliko ova infekcija zapravo može biti opasna. 

Najveći rizik od smrti imaju pretile osobe, starije osobe i muškarci, rezultati su podataka iz 166 britanskih bolnica, prenosi BBC. Analizirani su i medicinski detalji od gotovo 17.000 hospitaliziranih pacijenata u Engleskoj, Walesu i Škotskoj čime se došlo do saznanja da je 49 posto ljudi preživjelo covid-19 i otpušteno je kući, 33 posto pacijenata je umrlo, a 17 posto ih se još liječi. 

"Neki ljudi inzistiraju na vjerovanju da covid-19 nije opasniji od malo jače gripe - oni griješe", rekao je Calum Semple, šef ovog istraživanja i profesor na Sveučilištu u Liverpoolu.

"Stopa smrtnosti kod ljudi koji su primljeni u bolnicu s teškim covid-19 simptomima iznosi 35 do 40 posto, što je slično rezultatima onih ljudi koji su primljeni u bolnicu s ebolom. Ljudi ovo moraju čuti i dopustiti da im uđe u glavu. Imamo posla s nevjerojatno opasnom bolesti", dodao je. 

Međutim, smatra se da je ukupna stopa smrti od covida-19 manja od 1% jer mnogo ljudi ima blage simptome bolesti.

Visoke stope smrtnosti izvan jedinica intenzivne njege

Ova studija također je pokazala da 31 posto pacijenata liječenih na odjelu opće medicine umrlo, dok ih je na jedinicama intenzivne njege život izgubilo 45 posto. Intenzivna njega podrazumijeva pacijente koji su na ventilatorima i ostalim uređajima koji podupiru rad ostalih organa. 

Međutim, istraživački tim ove studije kaže da visoka stopa smrtnosti na odjelima opće medicine nije zbog nedostatka kreveta na intenzivnoj njezi. Umjesto toga, tvrde da bi ispravna odluka mogla biti da se pacijenti ne liječe invazivnim tretmanima na intenzivnoj, kao što je stavljanje na ventilator.  

Dr. Annemarie Docherty, počasna konzultantica na odjelu za intenzivnu skrb na Sveučilištu u Edinburghu, kaže da "ako postoji mala šansa za oporavak, onda se tim ljudima nimalo ne čini usluga dovodeći ih na jedinicu intenzivne njege". 

"Mislim da je vrlo prikladna i vrlo zrela rasprava koju trenutno vodimo u bolnicama u Velikoj Britaniji."

Pretili i stariji muškarci u najvećem su riziku od smrti

Studija je potvrdila ono što je već viđeno i u ostalim zemljama zahvaćenim koronavirusom - covid-19 bolest je mnogo smrtonosnija u starijoj populaciji. Također je pokazala razdor između muškaraca i žena starije dobi. Prof. Semple kaže da su u svakoj dobnoj skupini muškarci pogođeniji covidom-19, i to više kako raste i broj godina u dobnoj skupini. 

Objašnjenje za pretilost nije jednostavno. Pretilost obično dolazi s drugim zdravstvenim problemima koji ljude mogu izložiti riziku, a masno tkivo oslobađa kemikalije koje povećavaju upale u tijelu. Upale su povezane s ozbiljnijim bolestima. 

Rizik etničke pripadnosti je kompliciran za objasniti

Zabilježena je i veća stopa smrtnosti u etničkim manjinskim skupinama. Diljem Engleske crnci čine 3,5 posto stanovništva, ali šest posto ih je povezano sa smrtima od koronavirusa. 

Djelomično je ovo tako zbog toga što je epidemija najgora u regijama koje su izrazito etnički raznolikije, poput one u Londonu. Tim istraživača još nije javno objavio podatke o stopi smrtnosti prema etničkoj pripadnosti, ali kažu da dokazi upućuju na to društveno, a ne genetsko objašnjenje. 

Umjesto da gledaju cjelokupne podatke, oni detaljnije gledaju načine na koje bi izbacili učinak drugih čimbenika poput ostalih bolesti, pretilosti i dobi. 

"Kad usporedimo sve osim etničkog faktora, razlike u rezultatima nestaju i to bi sugeriralo da etnička pripadnost sama po sebi nije ono što uzrokuje loše ishode. Crnci i oni iz ostalih etnički manjinskih skupina imaju lošije ishode nakon zaraze koronavirusom, ali to je zbog njihove društvene situacije, a ne etničke pripadnosti", zaključuje profesor Semple.