VELIKA STUDIJA OTKRILA Čovjek je beznačajna vrsta, ali ima razoran učinak na okoliš

VELIKA STUDIJA OTKRILA Čovjek je beznačajna vrsta, ali ima razoran učinak na okoliš
Foto: 123rf

NOVO istraživanje živog svijeta otkrilo je iznenađujuće malu ulogu koju u njemu igra ljudski rod, kao i nerazmjeran utjecaj ljudi na živa bića, prenosi Guardian.

Utvrdilo je da je ljudski rod istovremeno beznačajna i potpuno dominantna vrsta među živim svijetom. Ukupnih 7,6 milijardi ljudi na Zemlji, kada se gleda biomasa tijela, čini samo 0,01 posto svih živih bića.

Unatoč tome, ljudi su uzrokovali nestanak 83 posto svih divljih sisavaca i polovice biljaka. S druge strane, stoke koju uzgajamo ima u izobilju.

Biljke dominiraju

Novo istraživanje prva je sveobuhvatna procjena značaja svih razreda živih bića koja pobija brojne pretpostavke. Bakterije su dominantan oblik života i predstavljaju 13 posto života, no biljke svojom biomasom nadmašuju sve – one predstavljaju 82 posto svih živih bića.

Sva druga bića – od insekata do gljiva, riba i životinja – čine samo 5 posto svjetskog života. Još jedno iznenađenje predstavlja činjenica da sve bogatstvo života u oceanima predstavlja samo 1 posto ukupnog života.

Većinu života čine živi organizmi s kopna, od kojih jednu osminu čine bakterije duboko ispod površine tla.

Stoka je zauzela mjesto divljih životinja

"Šokirala me činjenica da prije provođenja ove analize nije postojala nijedna slična procjena sastavnih dijelova života na Zemlji. Nadam se će da naše istraživanje pomoći ljudima da shvate koliko je ljudska uloga dominantna", kaže prof. Ron Milo s Weizmann instituta za znanost iz Izraela.

Prof. Milo također napominje da je nedavno odlučio početi jesti manje mesa zbog ogromnog utjecaja stoke na okoliš. Novo istraživanje otkrilo je da uzgajana perad danas čini 70 posto svih ptica, a da divljih ptica ima tek 30 posto.

Čak 60 posto svih sisavaca predstavlja stoka – uglavnom goveda i svinje – dok je 36 posto ljudi, a samo 4 posto divljih sisavaca.

"Rezultati su zapanjujući. U dokumentarcima o divljim životima vidimo velike količine divljih ptica, no iz naše je analize jasno da domaćih ptica ima znatno više", ističe prof. Milo.

Novo veliko izumiranje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uništavanje prirodnih staništa rezultiralo je početkom onoga što brojni znanstvenici smatraju šestim masovnim izumiranjem u Zemljinoj povijesti dugoj četiri milijarde godina. Vjeruje se da je u posljednjih 50 godina izumrlo oko 50 posto životinja.

Nakon što su ljudi postali poljoprivrednici, te nakon što je došlo do industrijske revolucije, dogodio se ogroman pad – čak je i znanstvenike iznenadila činjenica da je opstala samo šestina divljih sisavaca. Osim toga, tri desetljeća kitolova dovela su do izumiranja četiri petine oceanskih sisavaca.

"Ljudski utjecaj na Zemlju iznimno je nerazmjeran. Kada slažem puzzle sa svojim kćerima, uglavnom dobijemo slike slonova, žirafa i nosoroga. Realistične slike svijeta bile bi slike krava i kokoši", napominje prof. Milo.

Beznačajna vrsta ima značajan utjecaj na okoliš

Što se tiče značaja, ljudi imaju neznatnu ulogu među živim bićima na Zemlji – virusi i crvi imaju čak tri puta veći značaj od ljudi. Također, ribe su 12 puta značajnije, a gljive 200 puta brojnije od ljudskog roda.

Unatoč tome, naš utjecaj na okoliš i dalje je golem. Prof. Milo ističe da "naša prehrana ima znatan učinak na biljna i životinjska staništa".

"Volio bih da i ostali uključe ovo istraživanje u formiranje svog gledišta i svojih odluka o prehrani. Ja nisam postao vegetarijanac, no pri odabiru hrane svakako uzimam u obzir utjecaj koji moje odluke imaju na okoliš", dodaje Milo.

Provođenje istraživanja i najbitniji zaključci

Istraživači su pri provođenju ove procjene upotrijebili podatke iz više stotina istraživanja u kojima su korištene brojne moderne tehnike. Prvo bi obavili procjenu biomase određenog razreda organizama i potom odredili u kakvim sredinama ti organizmi mogu živjeti te bi potom napravili globalni izračun.

Ugljik je korišten kao ključno mjerilo – otkriveno je da se u svim živim bićima na Zemlji nalazi ukupno 550 milijardi tona ugljika.

Istražitelji upozoravaju na činjenicu da u određenim procjenama – poput onih vezanih za bakterije pod zemljom – ima značajnih nesigurnosti, no ističu da istraživanje predstavlja koristan pregled činjeničnog stanja.

"Ovo je istraživanje prva sveobuhvatna analiza svih živih bića, uključujući viruse. Ono što je bitno zapamtiti je činjenica da kopneno bilje dominira na globalnoj razini, kao i činjenica da je ljudski rod negativno utjecao, a u nekim slučajevima i iskorijenio divlje sisavce sa svih kontinenata kako bi si pružio hranu i zadovoljstvo", zaključuje Paul Falkowski sa Sveučilišta Rutgers.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara