PACIJENT u laboratoriju je uronjen u ledenu kupelj koja služi kao anestezija prije nadolazeće operacije. Nakon što se pacijent dovoljno ukoči, Lachlan Fitzgerald, student sa Sveučilišta Queensland, započinje postupak pažljivo pričvršćujući malu pločicu na njegova leđa. Time stvara biohibridnog robota koji je djelomično živ, a djelomično stroj.

Spomenuti pacijent je zapravo kukac, a uređaj nalik ruksaku šalje električne impulse prema njegovim antenama, čime Fitzgeraldu omogućuje da kontrolira pokrete kukca koristeći njegovu prirodnu pokretljivost.

"Interveniramo samo kada skrene s rute koju želimo, tada mu kažemo da krene na drugu stranu", kaže Fitzgerald, student matematike i inženjerstva. Nada se da će uspjeti stvoriti vojsku insektno-strojnih radnika za potragu i spašavanje.

"Vidim budućnost u kojoj ćemo, nakon katastrofa poput potresa ili bombardiranja, kada ljudi ne mogu sigurno doći do mjesta katastrofe, moći poslati hrpu kiborških kukaca da brzo i učinkovito navigiraju", dodao je.

Fitzgerald koristi žohare i kornjaše

U laboratoriju za biorobotiku stavljaju kontrolne ruksake na ogromne rogate žohare, vrstu porijeklom iz Australije koja može narasti do osam centimetara, te na tamne kornjaše. Vrste iz porodice tamnih kornjaša mogu se pronaći gotovo posvuda, od tropskih savana do sušnih pustinja diljem svijeta.

Fitzgerald kaže da ga rad s kukcima ne uznemiruje. Naprotiv, smatra da cyborg-kukci imaju prednost u odnosu na tradicionalne robote: "Oni su prilagodljivi, u usporedbi s robotskim sustavom, koji mora hrpu toga proračunati kako bi mogao upravljati svim tim različitim scenarijima koji mu se mogu dogoditi u stvarnom svijetu", objašnjava.

Fitzgerald kaže da bi cyborg-kukci za potragu i spašavanje mogli pomoći u katastrofalnim situacijama pronalaženjem i izvještavanjem o lokacijama preživjelih te dostavljanjem lijekova prije nego što stignu ljudski spasioci.

Prije nego što to postane stvarnost, australijski istraživači moraju svladati sposobnost usmjeravanja kretanja kukaca, a to bi moglo potrajati. Fitzgerald vjeruje da bi kukci mogli spašavati živote u roku od nekoliko desetljeća.

Neki istraživači imaju etičke dileme

I na drugim sveučilištima znanstvenici nastoje stvoriti robote od živih organizama, pa tako na Caltechu eksperimentiraju s brzinom plivanja meduza, a na Cornellu s gljivama.

Porast biohibridnih robota očekivano je izazvao debatu o etičkom aspektu takvih eksperimenata, a neki istraživači se zalažu za bolju regulaciju i nadzor. S Caltecha su za CNN rekli da su surađivali s bioetičarima kako bi osigurali da njihova intervencija meduzama ne izaziva nikakve stresne reakcije.

Fitzgerald napominje da za kornjaše ne može biti siguran ni jesu li uopće svjesni, no smatra da se treba usredotočiti na prednosti njihovog korištenja. "Mislim da potencijal ove tehnologije za spašavanje života u urbanim katastrofama stvarno nadmašuje bilo kakve sumnje koje možda imate prema ovom polju", izjavio je.