KINA je poslala 39 ratnih zrakoplova u tajvansku zonu protuzračne obrane (ADIZ), priopćilo je tajvansko ministarstvo obrane, što je "najveći upad ove godine". Letovi zrakoplova Narodnooslobodilačke vojske uslijedili su dan nakon što su Sjedinjene Države i japanska mornarica održali veliku demonstraciju sile u Filipinskom moru.

Vojna vježba je uključivala dva nosača zrakoplova američke mornarice, dva američka amfibijska jurišna broda i japanski razarač helikoptera, u biti mali nosač zrakoplova. Dvije američke krstarice s vođenim projektilima i pet razarača također su bili dio vježbe. 

"Sloboda u svom najboljem izdanju! Ništa ne potvrđuje našu predanost #FreeandOpenIndoPacificu kao 2 udarne grupe nosača, 2 amfibijske grupe koje plove zajedno s našim bliskim prijateljima iz Japanskih pomorskih snaga samoobrane", napisao je američki viceadmiral Karl Thomas na Twitteru.

U priopćenju američke mornarice navodi se da ratni brodovi "vode obuku za očuvanje i zaštitu slobodne i otvorene indo-pacifičke regije".

Upadi kineskih ratnih zrakoplova

Tajvanom i kontinentalnom Kinom vlada se odvojeno otkako su se poraženi nacionalisti povukli na otok na kraju kineskog građanskog rata prije više od 70 godina. No, kineska vladajuća Komunistička partija (CCP) vidi otok kao dio svog teritorija - unatoč tome što ga nikada nije kontrolirala.

Peking nije isključio mogućnost vojne sile da zauzme Tajvan i održavao je pritisak na  otok tijekom posljednjih nekoliko godina čestim upadima ratnih zrakoplova. 

U nedjelju su upad izvršila 24 borbena zrakoplova J-16, 10 borbenih zrakoplova J-10, dva transportna zrakoplova Y-9, dva protupodmornička zrakoplova za upozorenje Y-8 i jedan nuklearni bombarder H-6, objavilo je tajvansko ministarstvo obrane. Rasporedili su i raketne sustave protuzračne obrane kako bi nadzirali aktivnosti, dodaje se.

Upadi u nedjelju obilježili su najveći dnevni broj kineskih ratnih zrakoplova koji su ove godine ušli u tajvanski ADIZ. Najveći broj zabilježenih upada bio je 4. listopada prošle godine, kada je istoga dana na to područje uletjelo 56 vojnih zrakoplova.

"Iako su kineski upadi u nedjelju vjerojatno bili reakcija na veliku pomorsku prisutnost Tokija i Washingtona u tom području, oni su imali i drugu svrhu", rekao je Collin Koh, znanstveni novak na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru.

"Nema sumnje da je ovo dio šire kampanje Pekinga čiji je cilj narušiti volju i sposobnost Tajvana da nastavi s otporom", rekao je Koh.

Sporovi oko otočja

Carl Schuster, bivši direktor operacija u Obavještajnom centru američkog Pacifičkog zapovjedništva, rekao je da Kina pokušava zadržati Tajvan izvan ravnoteže, "kao što tenisač gura svog protivnika da juri loptu preko terena", šaljući veće formacije aviona prema otoku iz udaljenijih baza na kopnu.

Dodao je da su američko-japanske pomorske vježbe poslale poruku Kini ne samo o Tajvanu već i o akcijama Pekinga u Južnom kineskom moru i u blizini otoka Senkaku pod kontrolom Japana, koje Kina naziva Diaoyus i tvrdi, kao i Tajvan, da su dio njezinog suverenog teritorija.

Otoci su bliži Tajvanu, nego Tokiju, a kineski brodovi su mjesecima gotovo stalno prisutni u njihovoj blizini, rekao je japanski ministar obrane za CNN prošle jeseni.

SAD kaže da Senkaku potpada pod američko-japanski sporazum o međusobnoj obrani, koji Washington obvezuje da ga brani kao i svaki drugi dio japanskog teritorija.

Schuster je rekao da, iako velika pomorska vježba šalje poruku, njezina lokacija znači da nije bila pretjerano provokativna. Filipinsko more leži izvan onoga što se naziva prvim otočnim lancem, a odnosi se na vode unutar kojih uvelike polaže pravo Kina. Schuster je rekao da zadržavanje američko-japanskih pomorskih vježbi izvan lanca pokazuje da nema prijetnje kineskom kopnu.