STAMBENA kuća Amalije Sajfert, omanji objekt u samom centru Zagreba, nadomak Zrinjevca, već godinama propala pod državnim vlasništvom. Radi se o objektu na Hebrangovoj 14, jednim od rijetkih u Zagrebu koji je u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske, a koji osim što nije održavan, već je godinama i opasnost za prolaznike.

Index je pokušao snimiti objekt i iznutra, s obzirom na to da se radi o državnom vlasništvu, zbog čega smo se obratili Državnim nekretninama. No, umjesto dopuštenja za snimanje, stigla nam je odbijenica.

Galerija

Objekt previše derutan za ulazak

"S obzirom na činjenicu da je riječ o privremeno neuporabljivoj građevini kojoj predstoji obnova, ne možemo Vam izdati suglasnost za unutarnje fotografiranje nekretnine", poručili su u odgovoru.

S obzirom da je zgrada očigledno u previše lošem stanju za ulazak, odlučili smo otići na lokaciju i posnimiti ono što se snimiti dalo: pročelje, unutrašnjost kroz prozore i skelu koja je nedavno bila postavljena. Ostatak smo provjerili na Google Mapsu.

Naime, ovaj manji objekt u katastru se navodi kao kuća, a na 138 kvadrata prostiru se suteren, visoko prizemlje i prvi kat, dok se u stražnjem dijelu nalazi i dvorište od 87 kvadrata. Sudeći prema onome što smo mogli vidjeti na terenu, čini se da su na objektu posljednji mijenjani tek prozori na prvom katu, dok je ostatak zgrade potpuno netaknut odnosno - uništen.

Razbijeni prozori i oronula fasada

Sva tri prozora koja su napravljena u sklopu suterenskih prostorija razbijena su, a nikakva zaštita nije bila postavljena kako unutra ne bi ulazili voda, životinje ili, na kraju, ljudi. Razbijeno je i staklo na prozoru u visokom prizemlju, kao i staklo iznad ulaznih vrata objekta.

No, na pročelju ovog objekta prozori nisu u najgorem stanju. Originalna cigla kojom je zgrada građena proviruje kroz oronulu fasadu na nekoliko mjesta, a ponegdje je čak i ispala. Ostatak fasade nije u znatno boljem stanju, pa se boja trusi na većini površine. 

Putem Google Mapsa i njihovih satelitskih snimki imali smo priliku pogledati i stanje krova. Osim što je, poput ostatka objekta, potpuno oronuo, na određenim mjestima vidljivo je i da crijepa uopće nema, pa se kiša vrlo vjerojatno skuplja već godinama. Baš kao i u prostorijama suterena, koje smo uspjeli posnimiti izvana, a koje su pune prastarog namještaja, šute i smeća koje su prolaznici bacali unutra.

Opasnost za prolaznike

Zapravo, jedino vrijedno očuvanja na ovoj zgradi, nakon očitog višegodišnjeg zanemarivanja, jesu pločice koje se mogu vidjeti na ulazu u objekt, a koje se vjerojatno protežu i kroz haustor. Antikne plavo-bijele pločice ostale su u relativno dobrom stanju, za razliku od ostatka objekta.

No, najveći problem leži u činjenici da je objekt propadao godinama, a njegova obnova nije pokrenuta ni nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa 2020. godine. Osim što su već postojeći problemi stvarali potencijalnu ugrozu za prolaznike, potresi su dodatno narušili njihovu sigurnost.

Skela tek nedavno postavljena

S obzirom na to da nas je na lokaciji zatekla tunelska skela kojom su prolaznici koliko-toliko zaštićeni, ponovno smo provjerili na Google Mapsu koliko dugo ona tamo stoji.

Zabrinjavajuće, no čini se da je ta skela postavljena tek nedavno. Fotografije s Google Mapsa pokazuju da je zgrada bila bez ikakve zaštite još u srpnju prošle godine, iako je od zagrebačkog potresa tada prošlo već više od pet godina.

Zbog cijele situacije obratili smo se Državnim nekretninama kako bismo saznali kakvi su planovi za ovu kuću, ako oni uopće postoje, s obzirom na to da se radi o objektu koji se nalazi u Povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba. Osim toga, u centru je grada, pa pokraj nje često prolaze ljudi.

Predviđena konstrukcijska obnova?

Zanimalo nas je i jesu li od 2020. obavljeni bilo kakvi očevidi, izrađena izvješća i provedene sanacije, odnosno je li itko uopće obraćao pozornost na ovu zgradu tijekom proteklih šest godina.

"Navedena nekretnina na adresi Andrije Hebranga 14 u Zagrebu u 100-postotnom je vlasništvu RH te je oštećena tijekom potresa. Napravljen je stručan pregled nekretnine. Za navedenu nekretninu predviđena je konstrukcijska obnova. Postupak obnove nekretnina nakon potresa definiran je Zakonom o obnovi, a tu obnovu ne provodi ovo trgovačko društvo", bio je štur odgovor Državnih nekretnina.

"Nekretnina je oštećena i nema korisnika, a što se tiče prolaznika, postavljena je tunelska skela kao zaštita za prolaznike", dodali su.