VIDEO Plenković o borbenim avionima: Nije nam drago da je došlo do ovoga

VIDEO Plenković o borbenim avionima: Nije nam drago da je došlo do ovoga
Foto: Patrik Macek/PIXSELL, Video: Index.hr

DANAS je održana prva sjednica vlade u 2019. godini. 

Između ostalog, raspravljalo se o prijedlogu akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019.

U ovoj godini skratit će se procedure ili ukinuti više od 300 raznih administrativnih procesa, rekao je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji očekuje da će većina tih mjera u provedbi biti već u prvoj polovici ove godine.

Nekoliko dopuna i nacrta Zakona na dnevnom redu

Vlada je, među ostalim, raspravljala i o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o zaštiti prirode, s nacrtom konačnog prijedloga zakona, nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, s nacrtom konačnog prijedloga zakona te o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama, s nacrtom konačnog prijedloga zakona.

Premijer na sjednici progovorio o nabavci aviona

Nakon kratkog uvodnog govora u kojemu je građanima poželio sve najbolje u 2019. godini, ali i predstavio sve što je njegova vlada napravila u 2018. godini, premijer je progovorio o nabavci borbenih aviona. 

"Nije nam drago da je do ovoga došlo..."

"Vidite u javnosti da postoje poteškoće na relaciji Izraela i SAD-a u kontekstu dobivanja suglasnosti u tzv. procesu suglasnosti za transfer tehnologija trećoj strani. U ovom slučaju treća strana smo mi. Suprotno onome što smo imali kao informaciju koje smo imali u ovom procesu od skoro dvije godine došlo je do određenih problema gdje očito sa strane SAD-a postoje rezerve pri prepuštanju tehnologije koja je izvorno američka pa je potom bila nadograđena od strane Izraela. 

Očekujemo konačna očitovanja Izraela i SAD-a i nakon toga ćemo donijeti odluke. Vlada vrlo čvrsto stoji kod svoje odluke, a to je da u onom natječaju koji je bio možemo ići u fazu realizacije isključivo onakve ponude kakva je bila prihvaćana i predložena od strane stručnog tima Ministarstva obrane. Sve ostalo zahtijevat će našu odluku da se taj proces poništi, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke kako dalje u pogledu ove strateške odluke. U svakom slučaju nam nije drago što je do ovoga došlo, ali nastojimo dalje identificirati točno i razloge tih problema, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke", rekao je premijer.

Tijek događaja na sjednici:

11:30 Vladinim su odlukama tako određeni kriteriji, mjerila i iznosi za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva, srednjih škola i učeničkih domova, kao i o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove, za financiranje materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva, za financiranje domova za starije i nemoćne osobe te za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi za ovu godinu.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene četiri zakonska prijedloga iz područja Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojima se implementira pripajanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu Ministarstvu, kao i osnivanje Državnog inspektorata koji će preuzeti poslove iz nadležnosti inspekcije zaštite prirode.

Riječ je o izmjenama Zakona o zaštiti prirode, Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih invazivnih stranih vrsta i upravljanja njima, Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama te Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji.

11:20 U praksi to znači - objašnjava ministar - ako korisnici pomoći (općine, gradovi, županije) iz dodatnog udjela porezna na dohodak propisanog Zakonom o financiranju jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave ne ostvare sredstva do iznosa bilančnih prava za financiranje preuzetih decentraliziranih funkcija, utvrđenih godišnjim odlukama vlade, oni ostvaruju prava na sredstva s pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koje su planirane u proračunu za određenu proračunsku godinu.

Sredstva pomoći izravnanja planirana su u iznosu od 1,636 milijardu kuna, a kada se tome pridoda i projekcija kretanja prihoda od poreza na dohodak, odnosno ovih 6 posto, ukupni iznos je 2,332 milijarde kuna, što je 2 posto više, istaknuo je ministar.

11:10 Ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija (bilančnih prava) za ovu godinu uvećan je za 2 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosi 2,3 milijarde kuna. Vlada je donijela uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za ovu godinu, kao i pripadajuće odluke o minimalnim financijskim standardima.

Uredbom se utvrđuju bilančna prava, odnosno način financiranja decentraliziranih funkcija te način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za ovu godinu, osiguranih u proračunu prema posebnim zakonima i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.

Decentralizirane funkcije se financiraju iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak, po stopi od 6 posto te sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije planiranih u državnom proračunu na razdjelima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te Ministarstva unutarnjih poslova - Državne uprave za zaštitu i spašavanje, objasnio je ministar financija Zdravko Marić.

Sredstvima pomoći izravnanja financira se razlika između prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i bilančnih prava utvrđenih odlukama vlade o minimalnim financijskim standardima.

11:00 Nakon predstavljanja programa, program je stavljen na glasanje. 

Usvojen je jednoglasno.

10:55 U Ministarstvu pravosuđa izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima, čije se donošenje planira za treći kvartal ove godine, planira se stvoriti preduvjete za obavljanje radnji elektroničkim putem, čime bi se smanjili troškovi i vrijeme potrebno za upis statusnih promjena u sudski registar. U tom dijelu planirane su najveće uštede, u visini od 146,4 milijuna kuna.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike najveće uštede planiraju se u području gospodarenja otpadom, više od 95 milijuna kuna, pri čemu bi se primjerice kroz pojednostavljenje obrasca PL-O za proizvođača otpada rasteretilo gospodarstvo za 22,4 milijuna kuna, a unapređenjem uputa s primjerima kako se vodi obrazac za proizvođače otpada i kroz samo smanjenje broja obveznika vođenja ONTO-P obrasca, gospodarstvo rasteretilo za 25,6 milijuna kuna.

Najveće rasterećenje planirano u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u visini od 44,6 milijuna kuna planira se kroz ukidanje obveze upisa nekih podataka prilikom vođenja evidencija pružatelja usluga smještaja organiziranog stanovanja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe. 

10:50 Ovogodišnjim akcijskim planom najviše se planira rasteretiti gospodarstvo kroz mjere u Ministarstvu financija i to u vrijednosti od 230,5 milijuna kuna. Slijede Ministarstvo pravosuđa s planiranim iznosom rasterećenja od gotovo 179 milijuna kuna, potom Ministarstvo zaštite okoliša i energetike gotovo 105 milijuna kuna te Ministarstvo demografije, obitelji, mlade i socijalne politike 59,6 milijuna kuna.

U Ministarstvu financija najviše ušteda, od 121,7 milijuna kuna, predlaže se kroz ukidanje dvaju doprinosa na osnovicu - doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu na radu od 0,7 posto. Znatnija ušteda, od 25,1 milijun kuna, planira se i kroz ukidanje tih doprinosa za osnovicu za samostalno obavljanje djelatnosti, a sve to napravit će se kroz donošenje pravilnika o doprinosima u prvom kvartalu ove godine.

Također, više od 77 milijuna kuna rasterećenja planira se kroz smanjenje dinamike dostave statističkog izvješća Poreznoj upravi (OPZ- STAT-1), koje je sada propisano četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje. To se planira kroz donošenje pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona u prvom kvartalu ove godine.  

10:47 Naveo je da je akcijski plan rezultat sustavnog rada na stvaranju boljeg poslovnog okruženja. Cijeli proces započeo je u siječnju 2017. godine, a do sada se realizirao kroz tri godišnja programa mjera za administrativno rasterećenje gospodarstva.

Akcijskim planovima za 2017. i 2018. godinu provedeno je 180 mjera administrativnog rasterećenja procijenjene vrijednosti 1,6 milijardi kuna.  Naime, kako je Horvat naveo, u 2017. je provedeno 75 od ukupno 104 predložene mjere rasterećenja, što čini 72 posto mjera procijenjene vrijednosti od preko milijarde kuna ušteda. Kroz akcijski plan za 2018. provedeno je 105 od 142 mjere rasterećenja, ukupne vrijednosti iznad 600 milijuna kuna, što čini 74 posto provedenih mjera i više od 95 posto ukupno planirane vrijednosti rasterećenja.

"Nakon tri godine kumulativne provedbe administrativnih rasterećenja došlo bi se na više od 2,2 milijarde kuna rasterećenja hrvatskih poduzetnika od različitih obveza", istaknuo je Horvat.

Dodao je i kako se sve one mjere koje nisu provedene u 2017. i 2018.  namjeravaju provesti u 2019.

10:43 Ministar je predstavio treći dio plana rasterećenja gospodarstva s kojim bi trebalo doći do uštede oko 600 milijuna kuna.

Plan sadrži 314 mjera čijom će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 626,7 milijuna kuna. Akcijski plan sadrži mjera s predviđenim rasterećenjima u području zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, vodnoga gospodarstva, energetike, poljoprivrede, veterinarstva i sigurnosti hrane, pravosuđa, socijalne skrbi, doprinosa, poreza, te trošarina.

Mjere obuhvaćaju ukidanje administrativnih obveza u cijelosti, smanjenje broja obveznika, učestalosti ispunjenja obveze ili opsega dokumentacije koju poduzetnici trebaju dostaviti prilikom ispunjenja administrativne obveza, digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka te ukidanje ili smanjenje iznosa financijske naknade za određenu obvezu.

Taj plan rađen je u sinergiji državne administracije i realnog sektora, a tijekom utvrđivanja mjera rasterećenja gospodarstva provedena je analiza 939 propisa, odnosno u njima sadržanih 3.076 administrativnih obveza za poduzetnike, istaknuo je Horvat na sjednici vlade.

10:30 Premijer je potom prepustio riječ ministru Horvatu koji je počeo predstavljati plan za rasterećenje gospodarstva.

10:27 "Vidite u javnosti da postoje poteškoće na relaciji Izraela i SAD-a u kontekstu dobivanja suglasnosti u tzv. procesu suglasnosti za transfer tehnologija trećoj strani. U ovom slučaju treća strana smo mi. Suprotno onome što smo imali kao informaciju koje smo imali u ovom procesu od skoro dvije godine došlo je do određenih problema gdje očito sa strane SAD-a postoje rezerve pri prepuštanju tehnologije koja je izvorno američka pa je potom bila nadograđena od strane Izraela. 

Očekujemo konačna očitovanja Izraela i SAD-a i nakon toga ćemo donijeti odluke. Vlada vrlo čvrsto stoji kod svoje odluke, a to je da u onom natječaju koji je bio možemo ići u fazu realizacije isključivo onakve ponude kakva je bila prihvaćena i predložena od strane stručnog tima Ministarstva obrane. Sve ostalo zahtijevat će našu odluku da se taj proces poništi, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke kako dalje u pogledu ove strateške odluke. U svakom slučaju nam nije drago što je do ovoga došlo, ali nastojimo dalje identificirati točno i razloge tih problema, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke", rekao je premijer.

10:25 "Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjima. To je treći takav plan u prve dvije godine smo uštedjeli milijardu i 600 milijuna kuna za hrvatsko gospodarstvo, a novi plan je težak 626 milijuna kuna. S njim će to biti preko 2 milijarde kuna, što je jedan dio naše politike koji se odnosi na gospodarstvo", rekao je, a potom progovorio i o nabavci borbenih aviona.

10:22 Premijer je najavio i kako će se nastaviti raditi na procedurama za uvođenje eura.

10:20 Mjerama koje su doprinijele boljem životu ubrojio je i povećanje iznosa doplatka za djecu, financiranje razvoja dječjih vrtiće te neoporeziv povećan iznos božićnica.

10:15 Premijer je najprije građanima zaželio sve najbolje u novoj 2019. godini, a potom odlučio rezimirati nekoliko mjera koje su podignule životni standard građana. 

"Evo naprimjer, porezno rasterećenje koje je dovelo do povećanja plaća i potrošnje. Povećali smo i minimalnu plaću, također smo deblokirali preko 50.000 sugrađana. Stupio je na snagu i Zakon o zaštititi potrošača što će dodatno olakšati sugrađanima koji su blokirani. Dalje ide i obrazovna reforma, a drago mi je da je potpisan i granski kolektivni ugovor. Također želim kazati da smo ovim zadnjim izmjenama zakona o PDV-u doveli do toga da su lanci krenuli u smanjenje cijena. Sve će to biti od koristi za brojne obitelji, a mislim da je pozitivna mjera i o lijekovima bez poreza", rekao je premijer.

10:14 Počela je prva sjednica vlade u 2019. godini. Uvodno govori premijer. 

10:00 Ministri još uvijek pristižu na sjednicu vlade.

 

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara