VLADA je sa sjednice u petak Saboru na konačno usvajanje poslala paket devet poreznih zakona, među njima i izmjene Zakona o PDV-u kojima planira i sniženu stopu od 5 posto proširiti, uz lijekove na recept, i na bezreceptne lijekove, a najavila je i bitno povećanje neoporezivog iznosa prigodnih nagrada - s 2.500 na 7.500 kuna.

PDV od 5 posto na sve lijekove

Vlada u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u predlaže stopu od 5 posto na sve lijekove, to jest one koji se izdaju na recept i bez njega, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Trenutno je stopa PDV-a na lijekova na recept 5 posto, a za bezreceptne lijekove 25 posto.

Vlada predlaže i smanjenje stope PDV-a na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika s 25 na 13 posto, rekao je Marić.

Pored toga, ostaje Vladin prijedlog iz prvog čitanja kojim se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene.

To su, rekao je Marić, dobra koja čine najznačajniji dio potrošačke košarice.

Predlaže se i da porezno tijelo može od poreznog obveznika tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva iz EU-a. To je bitno zbog sprječavanja poreznih prijevara, objasnio je ministar financija.

Marić je podsjetio i da se predviđa da porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak, a taj je prag 300 tisuća kuna, a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine. 

Ukida se i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna za priznavanje predporeza od 50 posto kod nabavke i održavanja automobil

Prijenos sjednice pogledajte ovdje

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da se rebalansom ovogodišnjeg proračuna, zahvaljujući dosadašnjim pozitivnim makroekonomskim trendovima, ne povećava razina rashoda, dok je prijedlog proračuna za 2019., koji se temelji na stopi rasta gospodarstva od 2,9 posto, racionalna i kvalitetan.

Na početku sjednice Vlade Plenković je izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija u svojim jesenskim prognozama podigla procjenu ovogodišnje stope hrvatskog gospodarskog rasta s 2,6 na 2,8 posto, kazavši da procjene Vlade i EK konvergiraju i da je to rezultat predvidljivosti onoga što radi Vlada u zadnje dvije godine, među ostalim i držanje limita koji su definirani u Smjernicama ekonomske i fiskalne.

Ocijenio je da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno utjecali na kretanja proračunskih prihoda. Kako je istaknuo, u odnosu na planirano, veći su prihodi od PDV-a, doprinosa, trošarina i poreza na dohodak.

"Svi ti pokazatelji su dobri i pozitivni i zbog toga ove godine možemo predložiti rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda", kazao je Plenković.

Kao bitan element istaknuo je protestirana jamstava Uljanik grupe, koji će rashodnu stranu proračuna opteretiti "i s onim što možda nismo računali".

Podsjetio je da je u prvih šest mjeseci proračun bio u suficitu za 1,6 milijardi kuna, kazavši da se taj trend i nastavio te dodao da je ministrima kazao da od svih očekuje "vrlo restriktivnu politiku u sljedećih mjesec i pol dana" kako bi do kraja godine proračun bio blizu ravnoteže.

"To je u svakom slučaju naš cilj, a uzimajući u obzir da su jamstva koja će dolaziti nama na naplatu u najvećoj mjeri jamstva koja su davale prijašnje vlade, a njih je posebno bilo od rujna pa do studenoga 2015. godine", rekao je.

Preraspodjela u okviru rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kazao je, ide u nekoliko bitnih smjerova - na zdravstveni sektor oko 400 milijuna kuna, za Ministarstvo unutarnjih poslova zbog migracija, dio ide za politike demografske obnove, otprilike 230 milijuna kuna za indeksaciju mirovina, za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj.

"Čini mi se da smo s ovim rebalansom postigli ono što se u ovom trenutku moglo i što je bilo korisno", ocijenio je, dodavši da što se tiče ESA metodologije, očekuje da će proračunski manjak ove godine iznositi dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, odnosno točno ono što je Vlada procjenjivala.

Zamolio je ministre da, unatoč izvanrednoj situaciji u Uljanik grupi, naprave dodatne napore i nastave pozitivni trend, jer je to temelj za ostvarivanje ključnih ciljeva ekonomske politike na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, za koji je izrazi nadu da će usprkos Uljaniku do kraja godine biti ispod 75 posto BDP-a.

Proračunski prihodi iduće godine 136, a rashodi 140 milijardi kuna

U vezi prijedloga proračuna za 2019. kazao je da se rast gospodarstva procjenjuje na 2,9 posto. a manjak u proračunu 0,4 posto BDP-a.

Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna iznosit će u 2019. godini 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018.

Rashodi za iduću godinu planirani su, pak, na 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini.

"Tu očekujemo da se prihoda strana proračunska bazira na rastu gospodarske aktivnosti, ali i na trećem krugu poreznog rasterećenja", rekao je Plnković.

"Rashodna strana proračuna podređena je jačanju fiskalne održivosti, želimo provesti one mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali i adekvatnu skrb za  za sve slojeve stanovništva. Dakle, ovaj proračun ima i svoju dimenziju društvene solidarnosti jer želimo socijalnu koheziju", ustvrdio je Plenković.

"Obećati manje, a realizirati više"

Kao i do sada, Vlada želi, kazao je premijer, obećati manje, a realizirati više. Ambicija je da kod kreditnih agencija Hrvatska dobije još bolju ocjenu i zemlju stave na razinu investicijskog rejtinga.

"Proračun je racionalan, kvalitetan, da ide za tim da ostvarimo programske prioritete, da želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i poslati snažnu poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići, kako planirati i kako u konačnici sve proračunske rashode staviti u funkciju gospodarskog rasta i zadovoljavanja glavnih potreba države, ali i društva u cjelini", ustvrdio je Plenković.

Tijek sjednice:

12:17 Na sve lijekove primjenjivat će se snižena stopa PDV-a od 5 posto. Bez obzira idu li na recept ili bez recepta.

11:52 Ministar Marić je najavio i povećanje sredstava za oko 142 milijuna kuna koja će biti izdvojena za Europsku uniju.

11:45 Ministar je potom predstavio prihode državnog proračun koji su projicirani u iznosu od 136,1 milijardu kuna, odnosno 5 posto u odnosu na originalni plan 2018. godine. 

"Glavni porezni prihodi su redom PDV - kod kojeg dolazi do rasta, potom porezi i trošarine kod kojih dolazi do rasta od 3 posto, nakon toga idemo na porez na dobit kod kojeg projiciramo 8,8 milijardi kuna", rekao je Marić. Rekao je kako su od ostalih prihoda najznačajniji oni prihodi od poreza na imovinu. 

Kad se radi o rashodima, oni su planirani u iznosu od 143 milijuna kuna te je ministar rekao da je i tu došlo do povećanja u odnosu na prethodnu godinu. 

11:41 Ministar Marić počeo je predstavljati proračun za 2019. godinu. 

"Izračunali smo da je za 2019. efekt mjera na stopi rasta od 0,3 posto. Da nema porezne reforme stopa rasta bi za toliko bila manja. Moramo apostrofirati doprinos  nas kao vlade. Planiramo i projiciramo i dalje inflaciju ispod 2 posto unatoč svim izazovima. Projciiramo i dalje padanje stope nezaposlenosti", rekao je Marić u uvodu. 

11:40 Plenković je proučio da je proračun racionalan i kvalitetan te kako njime žele poslati prouku da su vlda koja zna kamo ići i kaok staviti sve proračunske rashode u svrhu funkcioniranja društva.

11:35 "Očekujemo da će rast BDP-a 2019. biti 2,9 posto", rekao je i dodao kako se višak proračuna očekuje tek 2021. godine.

11:34 Plenković je proučio kako će nastojati da za 2018. godinu naprave proračunski suficit unatoč situaciji sa Uljanikom. 

11:28 Premijer Plenković je govoreći o proračunu rekao da mu je drago da je Europska komisija digla prognoz egospodarskog rasta Hrvatske. 

"Mislim da je ta predvidljivost svega što radimo jedna dobra poruka pouzdanosti naše politike", rekao je Plenković. Dodao je kako se zbog rasta može predložiti rebalans proračuna koji neće donijeti dodatne rashode. 

Dodao je kako smatra da su napravljene i dobre preraspodjele kada se radi o ministarstvima te o raspodjeli proračunskih sredstava za 2019. godinu.

11:20 Sjednica vlade je počela.

11:10 Ministar Marić je vezano za proračun medijim auoči sjednice vlade najavio da će biti iznenađenja te kako su neki dijelovi pripremljeni u zadnji tren.

11:00 Sjednica vlade trebala je početi u 11 sati, ali kasni.