"U VEČERNJIM satima 7. ožujka dobio sam e-mail od upravitelja poslovne zgrade u kojoj radim u Hanoiju. U njemu je pisalo kako je otac Nguyena Hong Nhunga, 17. pacijenta s covidom-19 u zemlji i prvome u gradu, večerao na trećem katu zgrade. Iako je dva puta bio negativan na testiranju za koronavirus, upravitelj zgrade prijavio je njegov dolazak nadležnim vlastima. Sedam djelatnika koji su bili s njim u kontaktu poslano je u samoizolaciju, a zgrada je odmah dezinficirana", napisao je za The Guardian Tran Le Thuy, direktor Centra za medije i razvojne inicijative u Hanoiju.

Do danas je u Vijetnamu, koji ima oko 95 milijuna stanovnika, zabilježeno samo 35 smrtnih slučajeva od covida-19. Thuy smatra da je reakcija upravitelja njegove poslovne zgrade tipična za strogu strategiju praćenja kontakata koju je zemlja usvojila od početka pandemije.

Tijekom prve faze epidemije vlada je uspjela brzo i sveobuhvatno prekinuti sve putove prijenosa virusa, a svaka zaražena osoba bila je hospitalizirana, piše Thuy. Vlasti su pronašle sve kontakte i poslale ih u samoizolaciju. Vojska je domove zaraženih i njihovu četvrt stavila u lokalni lockdown. Vijetnam se ponašao kao da se radi o biološkom ratu.

U Vijetnamu je mogla biti eksplozija slučajeva

Vijetnam je imao sve predispozicije za moguće katastrofalne razmjere pandemije. Prvo, njegova granica s Kinom proteže se na oko 1300 kilometara, povezan je trgovinski s njom i nema izrazito razvijen zdravstveni sustav. Dakle, zašto je Vijetnam, osim zbog praćenja kontakata, bio toliko uspješan u borbi s covidom-19?

Važan razlog je način na koji se vlada odnosila prema pandemiji, odnosno jer ju je depolitizirala i tretirala je prvenstveno kao zdravstvenu krizu. Nije bilo političkog ili vjerskog upliva zbog kojih bi se manipuliralo podacima.

Primjerice, voditelj Centra za kontrolu bolesti u Hanoiju uhićen je zbog sumnje na korupciju tijekom nabave kompleta za testiranje, a trgovcima su određene novčane kazne ako su zaštitne maske prodavali po previsokoj cijeni.

Drugi razlog je to što Vijetnam dobro poznaje Kinu; zna da bi kineske vlasti mogle umanjiti brojke zaraženih, kao što je to bio slučaj s epidemijom SARS-a 2003. Kada je Wuhan u siječnju objavio informaciju o prvom smrtnom slučaju u Kini, Vijetnam je odmah uveo kontrolu granice s Kinom i pregled svih putnika koji dolaze iz te zemlje. To nije bila laka odluka, s obzirom na to da trgovina s Kinom čini značajan dio vijetnamske ekonomije.

Kada su se u Vijetnamu pojavili prvi slučajevi zaraze, ta je zemlja poduzela mjere strože nego što su bile preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Vlada se također držala strategije slobode informacija o pitanjima vezanim za covid-19. Iako su vijetnamski mediji u državnom vlasništvu, mogli su sasvim slobodno i nepristrano izvještavati o pandemiji. Kad se član središnjeg odbora Komunističke partije Vijetnama zarazio koronavirusom tijekom putovanja u Veliku Britaniju i time ugrozio ministra za planiranje i investicije koji je bio na istome letu kao i on, vlasti su objavile njegovo prebivalište kako bi se mogli uspješno naći svi kontakti.

"Važno je da preživimo, ekonomijom ćemo se baviti kasnije"

Moto prve faze bio je ovaj: važno je da preživimo, ekonomijom i bogatstvom ćemo se baviti kasnije, navodi Thuy i dodaje kako cijela situacija nije bila laka i kako su to obični građani itekako osjetili na svojoj koži.

"Kada god sada naručim Grabcar (azijska verzija Ubera), prijevoz je uvijek skuplji od onoga na što sam navikao. Vozač je objasnio da su tvrtke morale prodati jeftinije automobile kako bi se održale na tržištu", napisao je Thuy.

No Vijetnam j sada, kada je koronavirus stavljen pod kontrolu, usmjerio svoj fokus na gospodarstvo te je strategija pri drugom valu drugačija nego prije. Praćenje kontakata i dalje je primarno i strogo, ali se smanjuje broj samoizolacija i lokalnih lockdowna te su pokrenuti međunarodni letovi za strane radnike, poput inženjera iz južnokorejskog LG-a, koji su im potrebni da bi ekonomija funkcionirala.