VIŠE od 50 milijuna Amerikanaca glasalo je na predsjedničkim izborima, tempom koji bi mogao rezultirati najvećim odazivom u više od stotinu godina, po podacima U.S. Elections Projecta objavljenima u petak.

Iznenađujuća brojka znak je velikog interesa za natjecanje između republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i demokratskog izazivača Joea Bidena, kao i želje Amerikanaca da se smanji rizik izloženosti covidu-19, od kojeg je u SAD-u umrlo više od 221.000 ljudi.

Mnoge su države proširile rano glasanje, što se čini osobno i putem pošte, uoči dana izbora 3. studenoga jer se to smatra sigurnijim načinom glasanja u jeku pandemije koronavirusa.

Moguć rekordni odaziv koji se nije vidio od 1908. godine

Visoka stopa ranog glasanja navela je Michaela McDonalda, profesora floridskog sveučilišta koje vodi U.S. Elections Project, da predvidi rekordan odaziv od oko 150 milijuna birača, što predstavlja 65 posto birača s pravom glasa i  najvišu stopu od 1908. godine.

U Teksasu je stopa odaziva već prešla 70 posto ukupnoga odaziva 2016. godine. Pandemija je preokrenula tradiciju kampanje i njezini se učinci još osjećaju.

Amerikanci bi mogli danima ili tjednima čekati da saznaju tko je pobijedio, dok izborni dužnosnici prebroje desetke milijuna glasova poslanih poštom. 

Trump će u petak održati skupove u ključnoj državi Floridi, za koju su izborne ankete najavile tijesnu utrku. Već je glasalo više od 4 milijuna ljudi, što je približno pola od ukupnoga broja prije četiri godine.

Biden će održati govor u matičnoj državi Delawareu o svojim planovima za oporavak zemlje od pandemije.