Vjeronauk upisuje sve manje djece. Hvata li Crkvu panika?
U NEKOLIKO navrata pisali smo o tome kako su se neki biskupi, protivno zakonu i ovlastima, odlučili ravnateljima i ravnateljicama osnovnih i srednjih škola na svojem području poslati preporuke da se vjeronauk tretira kao predmet od posebnog značaja, drugačije od ostalih izbornih predmeta.
Jedan takav dopis prvo je poslan 27. rujna školama na području Splitsko-makarske nadbiskupije. U njemu je preporučeno da se vjeronauk, kada je jednom izabran, više ne bi smio stavljati učenicima i roditeljima na izbor, slično kao što to vrijedi za obavezne predmete.
Nedugo nakon toga, u listopadu, Požeška biskupija poslala je dopis svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na području svoje biskupije u kojem je iznijela preporuku da se vjeronauk u sustavu e-dnevnika i e-matice kategorizira kao obavezan predmet, ako postoji neka dvojba po tom pitanju.
MZO: Crkva to ne može činiti
Ministrica Blaženka Divjak odbacila je ovakve preporuke Crkve.
"Tehničke upute školama vezane uz korištenje sustava e-dnevnika školi daju isključivo Carnet i nadležno Ministarstvo. Nadležnosti su jasne i tražimo da se poštuju. Vjeronauk je izborni predmet, a pravila izvođenja mogu se naći u relevantnim propisima", poručila je.
Hvata li Crkvu panika?
Za ovakvo neovlašteno postupanje visokog klera postoje razna moguća objašnjenja. S jedne strane moguće je da neki njegovi pripadnici misle da nije dovoljno to što je Hrvatska jedna od najreligioznijih zemalja EU-a s 86 % ljudi koji su se u posljednjem popisu izjasnili kao vjernici pa te postotke žele što više približiti 100%, kakvi su svojstveni teokratskim zemljama. U skladu s tim moguće je da nije zadovoljna ni s visokim postotkom djece koja upisuju vjeronauk u osnovnim školama koji se kreće oko 92%.
S druge strane, moguće je da Crkvu hvata panika zbog činjenice da se taj postotak iz godine u godinu postojano smanjuje za nešto manje od 1%. Crkvu bi posebno mogao zabrinjavati takav trend u srednjim školama u kojima vjeronauk u samom startu upisuje značajno manje učenika nego u osnovnim školama.
Naime, kako prikazuje tablica koju smo dobili od Ministarstva znanosti i obrazovanja, postotak djece koja su upisivala vjeronauk u osnovnoj školi u školskoj godini 2015./2016. bio je 91,52%, da bi do 2017./2018. pao na 90,31%.
U srednjim školama događa se slična stvar, s time da u njima značajan udio učenika odabire etiku, a ne vjeronauk. Tako je postotak onih koji su upisali vjeronauk od školske godine 2015./2016. do 2017./2018. pao s 81,49% na 79,97%. Postotak učenika koji su upisali etiku istovremeno se povećao s 18,51% na 20,03%. Budući da je 79,97% značajno manje od 86%, koliko se stanovništva izjašnjava vjernicima, moguće je da Crkva strahuje da bi broj vjernika u budućnosti mogao padati kao što se to zbiva u većini razvijenih europskih zemalja.
Neki stručnjaci, uključujući i nekolicinu iz redova klera, već godinama tvrde da je vjeronauk u školama loše rješenje za Crkvu budući da djeca u školi uglavnom razvijaju negativne osjećaje prema obaveznim predmetima, osobito prema onima koji im se agresivno nameću. Ove statistike mogle bi biti potvrda njihovih predviđanja, a akcije pojedinih biskupa pokazatelj njihova nesnalaženja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati