DAN NAKON što je Zagreb i okolicu pogodio potres, vlada je otvorila poseban donatorski račun za prikupljanje novca za pomoć najpogođenijima. Istoga dana otvoren je i račun "Hrvatska protiv koronavirusa" na kojem se prikupljao novac za borbu protiv pandemije. Račune za donacije otvorio je i Grad Zagreb te pozvao građane i tvrtke da uplate novac.

>> Vlada otvorila račune za donacije pogođenima potresom i zaraženima

Uplaćeno malo više od 26 milijuna kuna

Na vladin račun "Hrvatska protiv koronavirusa" uplaćeno je ukupno 26.126.918,35 kuna. Od tih nešto više od 26 milijuna kuna uplatitelji su dio izravno namijenili bolnicama. Najviše je priloga uplaćeno za KBC Split - 1.5 milijuna kuna; KB Dubrava dobila je 680 tisuća kuna, Klinika za infektivne bolest dr. Fran Mihaljević 18.8 tisuća kuna, a Klinika za dječje bolesti 11.4 tisuće kuna.

Ostatak novca raspodijelila je vlada. Klinička bolnica Dubrava dobila je 6.9 milijuna kuna, Ministarstvo zdravstva je za hitne intervencije na zgradama i opremi dobilo 2.1 milijun kuna, a Klinika za infektivne bolesti 2.2 milijuna kuna. Građani koji su donirali novac za borbu protiv covida-19 vjerojatno nisu ni sanjali da će najveći iznos dobiti - Ministarstvo unutarnjih poslova.

Koronu najbolje suzbija - policija

Policiji je vlada uplatila čak 11.65 milijuna kuna od doniranog novca i predvidjela je da njime kupe: "sredstva za dezinfekciju, posude za infektivni otpad, zaštitne naočale, nazuvke, zaštitne maske, kombinezone, rukavice, madrace, navlake za madrace, pleksiglas ploče, boce za kisik, kapuljače, štitnike za podlaktice i ostalu opremu". Tako je policija od donacija građana preko vlade dobila novca gotovo kao sve bolnice zajedno.

>> VIDEO Incident u Splitu, policija rastjerala novinare u programu uživo

Poznato je da je hrvatska policija loše opremljena, ali još ni jedan znanstveni rad nije ukazao na mogućnost suzbijanja koronavirusa pendrekom i lisičinama, osnovnim alatima policajaca i policajki. Na računu za borbu protiv koronavirusa ostalo je još malo više od milijun kuna i isplatit će se "naknadno u skladu s potrebama proračunskih korisnika", odgovorili su za Index iz Ministarstva financija.

Na računu za potres ostalo 3.8 milijuna kuna

U akciji "Zajedno za Zagreb" prikupljeno je 15.8 tisuća kuna i taj novac je odmah proslijeđen Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj, koja je dobila 5.3 tisuće kuna te Klinici za dječje bolesti, koja je dobila 11.43 tisuće kuna. Ministarstvo graditeljstva dobilo je još 12 milijuna kuna za sanaciju štete te je na tom računu ostalo još 3.8 milijuna kuna.

>> Šteta od potresa u Zagrebu je 86 milijardi kuna, vlada zatražila pomoć od EU

Bandićevo kreativno punjenje donatorskog računa

Grad Zagreb je za sanaciju štete od potresa prikupio malo manje od 16 milijuna kuna, 200 tisuća eura, 5 tisuća čeških kruna, 20 tisuća japanskih jena i 188 tisuća švicarskih franaka. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pronašao je iznimno kreativan način za punjenje donacijskog računa u narodu poznatiji kao prelijevanje iz šupljeg u prazno. 

Zaplijenio uskrsnice

Najviše su uplatile tvrtke čiji je vlasnik Grad Zagreb - čak 7.2 milijuna kuna, odnosno gotovo polovicu prikupljenog iznosa. ZET, Holding, GSKG, Plinara i ostale gradske tvrtke s preko 12 tisuća zaposlenih, koje ionako žive od novca građana Zagreba, isprsile su se donacijama, pri čemu je najviše uplatio Holding - 3.2 milijuna kuna. Još 5.2 milijuna kuna Bandić je izvukao od gradskih vrtića, domova, zoološkog vrta, sportskih objekata… Skoro dva milijuna kuna stiglo je iz gradskih ureda. 

Nisu te tvrtke, ustanove i službenici novac uplatili iz svoga džepa ni svojevoljno. Milan Bandić im ga je jednostavno uzeo. Sav taj novac prikupio je tako što zaposlenima nije isplatio uskrsnice, zbog čega bi ga oni mogli tužiti i vrlo vjerojatno dobiti na sudu. No bilo je bitno odmah pokazati kako i Bandić skuplja novac, a za to što će ga na koncu možda morati vratiti, nikoga nije briga.

>> Bandić tražio da se djelatnici Grada i sindikati odreknu uskrsnica. Sindikat: Ne može

Najviše poslali Slovenci

Od stvarnih donacija izvan gradskog sustava Zagrebu je najviše uplatila Ljubljana. Slovenci su poslali 100 tisuća eura, St. Petersburg 50 tisuća eura, koliko je uplatio i Hercegovačko-neretvanski kanton iz BiH. Podgorica je poslala 10 tisuća eura, Kotor 5, Rijeka i Primorsko-goranska županija ukupno 150 tisuća kuna, a Vukovar je dao 200 tisuća kuna.

Potrošio novac, rupu krpa donacijama

Potpuno je zanemariv zagrebački račun za borbu protiv covida-19 jer je na njemu prikupljeno samo 69 tisuća kuna. No nije zanemarivo što će se s novcem s ova dva računa dogoditi. Naime, ni s jednog računa nije još uvijek isplaćeno ni kune. Dva su gradska ureda, za mjesnu samoupravu i gospodarstvo, dosad prijavila troškove za saniranje posljedica potresa. Ured za mjesnu samoupravu potrošio je 2.6 milijuna kuna, a Ured za gospodarstvo 14.5 milijuna kuna. Ti troškovi pokrit će se s donatorskih računa izravnom uplatom u gradski proračun, pa se na koncu može zaključiti da Grad Zagreb i Milana Bandića sitno saniranje štete od potresa nije ove godine koštalo baš ništa.

>> Bandić novac za nepogode trošio na udruge, vjerske zajednice i razne manifestacije

Štoviše, tim donacijama je zakrpana rupa nastala nenamjenskim trošenjem proračunske rezerve. Naime, svake godine u proračunu se planira novac za slučaj žurne potrebe. No taj novac je Bandić potrošio čim ga se dočepao i podijelio po svom nahođenju 22 milijuna kuna koji su bili namijenjeni za elementarne nepogode.