NACRT dugoočekivanog britanskog plana vojnih investicija hitno se vraća na doradu zbog ozbiljnog straha da država nema dovoljno oružja za obranu od potencijalnog ruskog napada, piše konzervativni britanski list The Times.

Novi ministar obrane Dan Jarvis, koji je preuzeo dužnost nakon ostavke Johna Healeyja, dobio je dodatna dva tjedna kako bi potpuno revidirao strategiju potrošnje. Plan o vojnoj nabavi, težak milijarde eura, sada bi trebala ugledati svjetlo dana prije samita NATO-a 7. srpnja, a ključna promjena bit će drastično povećanje kapaciteta za dronove.

Galerija

Upozorenja pljušte sa svih strana, a bivši ministar oružanih snaga Al Carns otvoreno je priznao da se vojska ne transformira dovoljno brzo kako bi usvojila krvave lekcije iz rata u Ukrajini. "Ovo je prilika koja se pruža jednom u životu da pretočimo ta iskustva izravno u vojsku, mornaricu i zrakoplovstvo, čak i unatoč snažnim otporima", poručio je Carns.

Deset Ukrajinaca "zbrisalo" cijelu britansku bojnu

Koliko je situacija dramatična i koliko je tradicionalno ratovanje zastarjelo, najbolje je pokazala vojna vježba "Jež" održana u Estoniji u svibnju prošle godine. Rezultati te simulacije doslovno su šokirali britanski vojni vrh.

Tijekom vježbe, samo deset ukrajinskih operatera dronova uspjelo je za manje od pola dana u cijelosti uništiti cijelu britansku tenkovsku bojnu, koji je uključivao 17 oklopnih vozila. Za vojsku koja je spala na najniže grane u posljednjih 200 godina i broji tek 73.000 aktivnih vojnika, gubitak samo jedne takve postrojbe u stvarnom sukobu značio bi totalnu katastrofu.

Umirovljeni general Chris Deverell slikovito je opisao britanski jad: "Ministarstvo je kupilo tek nekoliko tisuća dronova. U modernom ratu to je količina koja se potroši u jednom jedinom danu." Dok Britanija u arsenalu ima oko 8.000 bespilotnih letjelica, Ukrajina ih mjesečno troši oko 200.000, a Rusija ima kapacitete za proizvodnju nevjerojatnih 15 milijuna dronova godišnje.

"Putin bi mogao napasti do kraja desetljeća"

Vremenski prozor za pripremu ubrzano se zatvara. Njemački general Christian Freuding upozorava da će Rusija potpuno obnoviti svoje snage i biti spremna za invaziju na neku od članica NATO-a do 2029. godine, dok premijer Keir Starmer procjenjuje da bi se udar mogao dogoditi do 2030. Satelitske snimke već sada pokazuju masovnu gradnju ruskih vojarni i skladišta na granicama Norveške, Finske, Estonije i Litve.

Prema članku 5. NATO pakta, Britanija bi morala skočiti u obranu saveznika, no analitičari upozoravaju da Vladimir Putin namjerno testira odlučnost saveza čestim upadima dronova u zračni prostor Rumunjske, Poljske i Litve.

Konvencionalni britanski oklopnjaci u Estoniji, poput tenkova Challenger 2, bili bi laka meta. Unatoč tome, London i dalje ustraje na skupim, 20 godina starim programima nabave, poput oklopnih vozila Ajax vrijednog oko 7.1 milijardu eura (6 milijardi funti) i ugovora za helikoptere od 1.2 milijarde eura (1 milijarda funti), koje sami vojni šefovi zapravo ne žele jer će brzo postati tehnološki višak.

Nebo bez obrane: London prepušten na milost i nemilost

Prijetnja iz zraka još je gora. Rusija posjeduje hipersonične projektile Orešnik koji imaju domet od oko 5.470 kilometara i balističke rakete Kinžal s dometom od oko 3.050 kilometara. Budući da je Moskva od Londona udaljena oko 2.500 kilometara, ti projektili, ispaljeni čak i s brodova u Atlantiku ili s Arktika, mogu izravno sravniti britanske gradove i ključne nuklearne baze.

Bivši maršal zrakoplovstva Greg Bagwell upozorava da Ujedinjeno Kraljevstvo uopće nema adekvatnu protuzračnu obranu. "Ako dođe do masovnog udara na više lokacija, ministri će morati birati koji će jedini grad ili bazu braniti, a sve ostalo ostaviti potpuno izloženo", dramatičan je Bagwell.

Od 107 naprednih lovaca Typhoon, samo su četiri naoružana i spremna za polijetanje u svakom trenutku. Država nema nijednu bitnicu presretača projektila na svom tlu, a tek su ovog proljeća počeli kupovati male količine presretača za dronove. Da stvar bude gora, Ministarstvo financija planira preuzeti izravnu kontrolu nad razvojem novog lovca Tempest kako bi srezalo troškove, što bi moglo odgoditi cijeli projekt vrijedan 7.1 milijardu eura (6 milijardi funti).

Ruske podmornice vršljaju oko vitalnih kabela

Ništa bolja situacija nije ni pod morem. Podvodni kabeli prenose više od 90 posto britanskog internetskog prometa kroz koji dnevno prolaze transakcije vrijedne astronomskih 1.65 bilijuna eura (1.4 bilijuna funti), dok plinovodi osiguravaju polovicu opskrbe plinom.

U travnju je otkriveno da su tri ruske podmornice izvele tajnu operaciju tik uz te kabele i plinovode u britanskim vodama. Zapovjednik mornarice, general Gwyn Jenkins, priznao je da su britanski brodovi proveli čak trećinu prošle godine baveći se ruskim podvodnim prijetnjama. "S Rusijom smo već u stanju konfrontacije, ako ne i rata", otvoren je umirovljeni viceadmiral Andrew Burns.

Ipak, odgovor Londona je paraliziran – svih pet aktivnih britanskih nuklearnih podmornica trenutačno je privezano u lukama zbog kvarova i održavanja. Velika Britanija trenutačno ovisi o samo šest razarača i dva nosača aviona, od kojih je tek pola operativno, dok ruska Sjeverna flota na Arktiku, udaljena svega 1.930 kilometara, broji oko 30 podmornica i na desetke teških ratnih brodova čija moć tijekom rata u Ukrajini uopće nije smanjena.