Vojni analitčar: Ako se ruski napadi nastave, moguć je katastrofalan scenarij
POTAPANJE trgovačkog broda u bugarskim vodama Crnog mora ponovno je otvorilo pitanje sigurnosti na istočnom krilu NATO-a, dok je summit skupine EU MED9 u fokus stavio sve važniju geopolitičku ulogu Mediterana u Europskoj uniji.
O tim su temama u emisiji "U mreži Prvog" HRT-a govorili profesorica međunarodnih odnosa Đana Luša i vojni analitičar Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti.
Barić: Rusija provocira NATO i provjerava koliko daleko može ići
Vojni analitičar Robert Barić naveo je da incident u bugarskim vodama nije razlog za aktivaciju članka 5. NATO-a, ali ga treba promatrati u širem sigurnosnom kontekstu.
"Ovo nije napad za razinu članka 5. Da bi to bilo, morao bi biti napadnut državni brod, primjerice ratni, policijski ili brod obalne straže. Ovdje je riječ o gospodarskom pojasu, gdje države nemaju punu kontrolu", kazao je.
Barić je naglasio da ruski pritisak više nije ograničen samo na rat u Ukrajini, nego uključuje i hibridno djelovanje usmjereno prema Europi, NATO-u i Europskoj uniji.
"Ovim napadom te su se dvije kampanje poklopile. Rusija pokušava napadima krstarećim i balističkim projektilima te dronovima učiniti ukrajinsku državu disfunkcionalnom, kako ne bi mogla normalno funkcionirati ni gospodarski ni kroz osnovne službe", rekao je.
Ocijenio je da Moskva zbog sporijeg napredovanja na bojištu sve veći naglasak stavlja upravo na takve napade.
"Rusija više ne može ostvariti tempo napada koji je ranije planirala. Zato sada drugim sredstvima pokušava izazvati slom ukrajinske države", objasnio je.
"Cilj je oslabiti potporu Ukrajini i izazvati podjele među članicama NATO-a"
Posebno je upozorio na napade u Crnom moru, kojima se, kako kaže, nastoje pogoditi ukrajinski izvoz i ključna infrastruktura.
"Potpuno je prekinut ukrajinski izvoz žita preko Crnog mora, a istodobno se napada i infrastruktura", istaknuo je.
Barić smatra da Moskva istodobno ispituje granice zapadnog odgovora i pokušava produbiti podjele unutar NATO-a i Europske unije.
"Cilj je oslabiti potporu Ukrajini, izazvati podjele među članicama NATO-a i EU te vidjeti dokle se može ići s provokacijama prije nego što se počne ozbiljno razmišljati o članku 5", pojasnio je.
Upozorio je i da dosadašnji odgovor Zapada nije dovoljno snažan da bi odvratio Rusiju od daljnjih napada, zbog čega raste opasnost od eskalacije.
"Poduzimaju se određene mjere, ali to nije pravo odvraćanje. Ako se ovakvi napadi nastave intenzivirati, raste mogućnost incidenta s katastrofalnim ljudskim i materijalnim posljedicama. Tada više ne bi bilo puno prostora za raspravu o reakciji", naglasio je.
Luša: SAD želi završetak rata u Ukrajini kako bi se mogao posvetiti Kini
Na pitanje može li se rusko djelovanje u Crnom moru promatrati i kao test američke reakcije, Đana Luša istaknula je da se odgovor Washingtona uklapa u obrazac ponašanja posljednjih godina.
"Tome svjedočimo od 2022. godine. Imali smo cijeli niz ovakvih incidenata, a najsnažnije su reagirale one članice NATO-a koje su se osjećale izravno pogođenima", rekla je.
Podsjetila je da Sjevernoatlantski ugovor, osim članka 5., koji se odnosi na kolektivnu obranu, predviđa i druge mehanizme djelovanja.
"Osim članka 5, koji predviđa kolektivnu akciju u slučaju napada na jednu članicu, postoje i drugi članci koji podrazumijevaju međusobne konzultacije", pojasnila je.
Američku suzdržanost povezala je s unutarnjopolitičkim okolnostima uoči međuizbora i prioritetima američkih građana.
"Sjedinjene Američke Države u ovom su trenutku fokusirane na međuizbore i na ono što svakodnevno opterećuje njihove građane. Vanjska politika nalazi se pri dnu interesa američke javnosti", navela je.
Luša smatra da Washington nastoji izbjeći daljnju eskalaciju i što prije okončati rat u Ukrajini kako bi se mogao snažnije usmjeriti prema Aziji.
"Sjedinjenim Američkim Državama sigurno je u interesu da se ukrajinski rat što prije okonča kako bi se ponovno mogle posvetiti strategiji 'pivot to Asia', odnosno sprječavanju regionalne hegemonije Kine u azijsko-pacifičkoj regiji", pojasnila je.
Luša: Devet država EU-a iz Splita je poslalo snažnu poruku
Govoreći o summitu skupine MED9 u Splitu, Luša je ocijenila da je devet mediteranskih članica Europske unije poslalo snažnu političku poruku o zajedničkim interesima i izazovima.
"Svjedočili smo snažnoj političkoj poruci trećine država članica Europske unije, odnosno devet članica koje pripadaju mediteranskom području. To je rezultat hrvatskog predsjedanja ovom inicijativom", rekla je.
Kao ključna područja suradnje izdvojila je sigurnost, održivost i otpornost, o kojima su države razgovarale i tijekom niza pripremnih sastanaka.
"Ponovno je Mediteran stavljen u fokus interesa cijele Europske unije. Iako je riječ o neformalnom formatu, on se snažno nadovezuje na Pakt za Mediteran", istaknula je.
Luša je upozorila da tek treba vidjeti hoće li se političke poruke iz Splitske deklaracije pretvoriti u konkretne projekte i politike.
"Naglašeno je koliko su rat na Bliskom istoku i rat u Ukrajini utjecali na mediteransku regiju, posebno na države koje štite vanjsku granicu Europske unije. Među najvećim izazovima istaknute su migracije", rekla je.
Uz sigurnosna pitanja, države MED9 kao zajedničke izazove prepoznaju zaštitu ključne infrastrukture, energetskih i pomorskih pravaca, demografske probleme te buduće financijske prioritete Europske unije.
"Tu su pitanja energetike, pomorskih putova, zaštite okoliša, demografije i starenja stanovništva, ali i višegodišnjeg financijskog okvira. Većini ovih država u interesu je nastavak snažne kohezijske politike te ulaganje u regionalni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo", zaključila je.
Barić: Europu čekaju teški pregovori o novcu za obranu
Barić smatra da skup MED9 treba promatrati i kao pokušaj usuglašavanja stavova mediteranskih država uoči važnih pregovora unutar Europske unije, posebno onih o budućem europskom proračunu.
"To je skup zemalja Sredozemlja koji pokušava pripremiti teren i usuglasiti stavove za zahtjevne pregovore koji slijede u Bruxellesu, posebno kada je riječ o budućem proračunu Europske unije", rekao je.
Istaknuo je da će jedan od glavnih izazova biti usklađivanje povećanih izdvajanja za obranu s potrebom jačanja konkurentnosti europske industrije i smanjivanja ovisnosti o velikim svjetskim silama.
"S jedne strane treba financirati obranu Europe, što postaje nužno, a s druge je tu pitanje strateške konkurentnosti europske industrije i smanjivanja ovisnosti o Kini i Sjedinjenim Američkim Državama", kazao je.
"Ishod rata u Ukrajini odredit će buduće odnose Rusije i Europe"
Prema Barićevim riječima, budući odnos Europe s Rusijom uvelike će ovisiti o ishodu rata u Ukrajini.
"Pitanje budućeg odnosa Rusije s Europom i njezina mjesta u europskoj sigurnosnoj arhitekturi ovisit će o tome na koji će način završiti rat u Ukrajini. O tome je još prerano govoriti jer je sukob daleko od završetka", naglasio je.
Dodao je da se sigurnosni prioriteti među članicama EU-a razlikuju. Mediteranske države veći naglasak stavljaju na takozvane meke sigurnosne prijetnje, poput migracija, dok države na istoku i sjeveru Europe Rusiju vide kao glavni sigurnosni izazov.
"To su različiti interesi zemalja juga i istoka Europe te skandinavskih država koje Rusiju vide kao glavnu prijetnju. Ta je podjela već dugo prisutna i unutar Europske unije i NATO-a", zaključio je Barić.