NAJAVA predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o mogućem "pridruženom članstvu" za Kanadu iznenadila je države članice EU-a. Vlade su sada zabrinute zbog potencijalnih ustupaka koje bi takav aranžman podrazumijevao, a diplomati upozoravaju da bi dublja integracija mogla stvoriti nove probleme u sektorima poput čelika, automobila i poljoprivrede.

Von der Leyen je u svom godišnjem govoru o stanju Unije u Strasbourgu predložila da se odnosi s Ottawom podignu na novu razinu. Naglasila je kako je nužno "hitno redefinirati naša partnerstva" i "izgraditi globalne koalicije za našu otpornost i demokracije".

Prema njezinim riječima, Kanada bi trebala postati "prva pridružena članica EU-a". Taj potez dolazi u trenutku dok se Kanada suočava sa sve oštrijim trgovinskim sporom s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Zbunjenost u državama članicama

Poruka predsjednice Komisije zatekla je nacionalne vlade, koje nitko nije konzultirao prije govora. To su potvrdila tri diplomata koja su pristala na razgovor uz uvjet anonimnosti. Istaknuli su da je dodjela bilo kakvog statusa članstva u nadležnosti Europskog vijeća, a model pridruženog članstva formalno ne postoji.

"Nitko zapravo ne zna što to znači", rekao je jedan od diplomata koji je nedavno s Komisijom razgovarao o odnosima s Kanadom. "Države članice pokušale su smanjiti očekivanja. Svi simpatiziramo Ottawu, ali moramo znati detalje."

Drugi diplomat bio je izravniji. On predviđa da bi Kanada mogla dobiti status sličan Dubokom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine (DCFTA), modelu koji koriste Gruzija, Moldavija i Ukrajina. Ipak, smatra da ne postoji mandat za dublju ekonomsku ili političku integraciju. "Države članice neće pristati ni na što više od toga", izjavio je.

Treći sugovornik dodao je da bi uvođenje statusa pridruženog člana zahtijevalo izmjene temeljnih ugovora EU-a. Takav je scenarij ocijenio "nemogućim" jer za to ne postoji politička volja.

Potencijalni problemi i ranija iskustva

Diplomati upozoravaju da bi jača integracija otvorila niz spornih pitanja. Među njima su kanadska politika poticanja domaće proizvodnje ("Made in Canada"), koja bi mogla biti u suprotnosti s pravilima jedinstvenog tržišta, i kanadska industrija čelika kao izravna konkurencija europskoj. Problematični su i kanadski porezi na izvoz automobila iz EU-a, ograničenja na uvoz europskog alkohola te različiti propisi o genetski modificiranim proizvodima.

Ideja o "pridruženom članstvu" nije posve nova. Njemački kancelar Friedrich Merz ranije ju je predložio kao model za Ukrajinu, no Kijev je ponudu odbio, a prijedlog nije dobio ni širu podršku među čelnicima EU-a.

Političke reakcije

Unatoč iznenađenju, veleposlanici država članica prošli su tjedan na sastanku s predstavnicima Komisije i Vijeća postigli načelni dogovor o potrebi za jačanjem veza s Kanadom. S time su se složili i predstavnici vlada koje su inače opreznije zbog odnosa s Trumpovom administracijom.

Irski ministar za europska pitanja Thomas Byrne pozdravio je najavu. Izjavio je kako je "proširenje naše Unije na punopravne, a možda i pridružene članice, u našem strateškom interesu". Zastupnici u Europskom parlamentu bili su skeptičniji. Manon Aubry, zastupnica Ljevice, izravno je upitala predsjednicu Komisije: "Tko vam je za to dao demokratski mandat i podršku naroda?"

Pogled iz Ottawe

Kanadski premijer Mark Carney, koji boravi u posjetu Bruxellesu o kojem je prvi izvijestio POLITICO, pratio je govor uživo. Carney se zbog trgovinskih i političkih pritisaka iz Washingtona zalaže da njegova zemlja smanji ovisnost o SAD-u i formira savez demokracija koje podržavaju slobodnu trgovinu. Jedan visoki dužnosnik EU-a izjavio je da je cilj posjeta "jasno pokazati namjeru i ambiciju obiju strana da unaprijede svoje partnerstvo".

Očekuje se da će Carney sutra, u četvrtak, u obraćanju Europskom parlamentu predstaviti kanadsku viziju budućih odnosa.