Von der Leyen: S fosilnim gorivima uvozimo i šokove i krize van naše kontrole
UVOZOM fosilnih goriva uvozimo i šokove i krize, a odgovor Europe treba biti veća proizvodnja i potrošnja čiste električne energije, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu.
"Sve dok Europa ovisi o nafti i plinu, naš je prosperitet izložen događajima na koje ne možemo utjecati. Uvozom fosilnih goriva uvozimo i šokove te krize koji s njima dolaze. Stoga moramo promijeniti način na koji trošimo energiju", kazala je von der Leyen.
"Danas moramo donijeti stratešku odluku kako bismo osigurali energetsku neovisnost u budućnosti. To podrazumijeva zamjenu fosilnih izvora energije čistom električnom energijom proizvedenom ovdje, u Europi", naglasila je predsjednica Komisije na raspravi o pripremama za sastanak Europskog vijeća 15. i 16. listopada.
Vjetar i sunce proizveli su prošle godine u Uniji više električne energije nego sva fosilna goriva zajedno, a blok od 27 država članica instalirao je 2025. oko 80 gigavata (GW) novih kapaciteta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, što von der Leyen pozdravlja, ali upozorava da istodobno "šest puta više kapaciteta još čeka spajanje" na elektroenergetske mreže.
"Poduzeća su pod velikim pritiskom"
U reakciji na energetsku krizu, von der Leyen je najavila da će Europska komisija pokrenuti strateški dijalog o europskim rafinerijama s ciljem smanjenja troškova te da će Bruxelles idućih mjeseci predložiti mjere za povećanje udjela električne energije u ukupnoj proizvodnji i potrošnji.
"Svi osjećamo te povećane troškove. Poduzeća su pod velikim pritiskom. Ljudi se bore s plaćanjem računa. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati s ulaskom u zimu. Stoga moramo djelovati odmah", izjavila je von der Leyen.
Predsjednica Komisije podsjetila je na početku svog obraćanja da je Europa prije ruske invazije na Ukrajinu uvozila 45 posto plina iz Rusije, a danas uvozi oko 12 posto jer je diverzificirala opskrbu. "Do kraja godine bit ćemo na nuli", rekla je von der Leyen, dodavši da to pokazuje kako Europa može odgovoriti na krize ako zajednički djeluje.
Pozdravila je također što su zemlje G7 pristale osloboditi do 100 milijuna barela dizela i sirove nafte iz svojih kriznih zaliha kako bi se odgovorilo na drastičan porast cijena energenata zbog američko-izraelskog rata s Iranom i blokade Hormuškog tjesnaca.
Kritizirala traženje "velikih rezanja"
Na raspravi o pripremama za sastanak Europskog vijeća otvorile su se teme energetske krize, višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034., konkurentnosti bloka te proširenja.
Von der Leyen je kritizirala traženje "velikih rezanja" predstojećeg europskog proračuna koja zahtijevaju Njemačka i nekoliko drugih država članica u odnosu na prijedlog koji je predstavila Europska komisija. "Svjesna sam teške proračunske situacije u državama članicama, no moram upozoriti na opasnosti velikih rezanja. Time bi se ozbiljno ugrozili ključni prioriteti oko kojih smo se svi složili", naglasila je.
Bruxelles je prošle godine predložio ukupni proračun Europske unije od 2 bilijuna eura za razdoblje od 2028. do 2034., što predstavlja povećanje od približno 60 % u odnosu na trenutačni proračun.
Brnjac: Treba osigurati da sredstva ravnomjernije odlaze u članice
Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac (HDZ/EPP) rekla je u raspravi, nakon govora čelnice Komisije, da treba osigurati da se sredstva iz novog dugoročnog proračuna, osobito u području konkurentnosti, ravnomjernije raspodjeljuju među državama članicama.
"Novi europski fond za konkurentnost, s predloženih 450 milijardi eura, jedinstvena je prilika za snažnija ulaganja u istraživanje, inovacije i kvalitetne projekte diljem naše Unije. No konkurentnost moramo graditi u svim državama članicama. Iskustvo programa Obzor Europa, u kojem šest država koristi čak 70 posto sredstava, upozorava na neravnoteže koje novi fond mora izbjeći", rekla je Brnjac, pozvavši na geografsku ravnotežu i ravnomjerniji pristup sredstvima u novom VFO-u.
Zovko pozvala na reformu izbornog sustava BiH
Željana Zovko (EPP/HDZ) pozdravila je u raspravi izbor Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH na općim izborima održanima u nedjelju.
"Ako Vijeće prepoznaje proširenje kao strateški i sigurnosni interes, mora hitno otvoriti pregovaračka poglavlja s Bosnom i Hercegovinom", obratila se Zovko predsjedništvu Vijeća EU-a. Hrvatska je eurozastupnica u svom obraćanju pozvala i na reformu izbornog sustava BiH kako bi se osigurala jednakost triju konstitutivnih naroda zemlje.