PREDSJEDNICA EUROPSKE KOMISIJE Ursula von der Leyen najavila je u Bruxellesu da bi zemlje članice sredinom godine mogle dobiti prvi novac iz novog Mehanizma za oporavak.

"Čim odluka o vlastitim sredstvima proračuna EU bude ratificirana, Komisija će na tržištima posuditi novac i raspodijeliti ga državama članicama. Moći ćemo sredinom godine isplatiti 13 posto kao predfinanciranje", rekla je von der Leyen.

Odluku o vlastitim prihodima proračuna EU moraju ratificirati sve zemlje članice jer je to uvjet da se Komisija može zadužiti na financijskim tržištima. Do sada je to obavljeno u šest država članica, a Hrvatska je bila među prvima. 

Ukupno 750 milijardi eura

Von der Leyen je prisustvovala svečanosti potpisivanja uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost koju su potpisali predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli i portugalski premijer Antonio Costa.

Costa je doputovao iz Lisabona u Bruxelles kako bi osobno potpisao tu uredbu koju je u srijedu izglasao Europski parlament, a u četvrtak Vijeće.

Uredba će biti objavljena u službenom glasilu EU 18. veljače i dan poslije stupiti na snagu.

Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je dio instrumenta EU sljedeće generacije koji ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672.5 milijardi eura, od toga su 312.5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.

Članice trebaju napraviti plan da bi dobile novac

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10.6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5.94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3.61 milijardu zajmova. 

Sada su na redu države članice koje do kraja travnja trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pritom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

Više od trećine sredstava za zelene projekte 

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije.

Države članice moći će sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026.

Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.

Povjerenik za gospodarstvo Palo Gentiloni u četvrtak je izjavio da bi gospodarstva država članica čiji je BDP ispod europskog prosjeka mogla 2026. godine biti veća za 3 do 3.5 posto nego u slučaju da nema europskih sredstava za oporavak.