Foto: Reklamni materijal tvornice Zastava

PROMETNE nesreće koje su se posljednjih dana zaredale na cestama diljem zemlje po tko zna koji put aktualizirale su pitanje sigurnosti prometa, a brojni stručnjaci traže odgovore na pitanja koji su to faktori na koje valja utjecati da bi se smanjila crna brojka i promet učinio sigurnijim.

Uz sve faktore koje struka spominje, značajnu ulogu sasvim sigurno ima i starost (a onda i samo stanje) vozila koja se kreću hrvatskim prometnicama. A slika je po tom pitanju iz godine u godinu – sve gora.
 
U proteklih osam godina, svjedoče podaci koje su Indexu poslali iz Centra za vozila Hrvatske, prosječna starost osobnih automobila u Hrvatskoj 'skočila' je s 9,84 godina (koliko je bila 2007.) na čak 12,51 godina, koliko je zabilježeno lani.

Sve stariji automobili, rekorderi priključna vozila

Trend je čitavo to vrijeme u porastu; primjerice 2009. godine je prosječna starost osobnih automobila na našim cestama bila 10,32 godina. Godine 2012. automobili su nam u prosjeku bili stari 11,38 godina, dok je 2014. taj prosjek narastao na 12,14.

Prema dijagramu koji su nam poslali iz Centra za vozila, i ostale kategorije vozila u Hrvatskoj također bilježe sličan trend, odnosno, i ona su sve starija i starija. Izuzetak su jedino autobusi, čija je prosječna starost s 12,32 godine u 2007. pala na 11,69 godina, koliko su, u prosjeku, bili stari lani.

Motocikli i mopedi, koji su 2007. godine, bili prosječno stari 6,79 godina, prošle su godine zabilježili prosjek od 10,89 godina.

Rekorderi u vremešnosti svakako su priključna vozila koja krstare diljem Hrvatske, a čija je prosječna starost čak 18,99 godina.

Sve više tehnički neispravnih vozila

Prema podacima Centra, tijekom 2015. godine je u Hrvatskoj na redovnom tehničkom pregledu pregledano 1.476.229 osobnih automobila. A u skladu s godištima automobila, u ne baš zanemarivom porastu je i broj tehnički neispravnih. Tijekom lanjske godine tako je na redovnom tehničkom pregledu čak 23,51 posto osobnih automobila proglašeno tehnički neispravnima, odnosno – čak  347 126 osobnih automobila. Osam godina ranije, godine 2007., tehnički neispravnih je bilo 19,34 posto.

"Prosječno je po jednom automobilu utvrđeno 3,24 različitih grešaka", tumače iz Centra za vozila.

Kad su, pak, u pitanju manjkavosti pojedinačno, kod nevjerojatnih 36 posto automobila (odnosno kod njih 124 966) utvrđena je neispravnost uređaja za kočenje. Nešto više od 50 posto automobila imalo je neispravne uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, a točno 20 posto problem s osovinom, kotačima, gumama i ovjesom.

"Kako promet i upravljanje vozilima predstavljaju sastavni dio svakodnevnog života velikog broja ljudi, nije zgorega podsjetiti da su za njegovu sigurnost ključna zapravo tri faktora: vozač, cesta i vozilo. Prema svim statističkim pokazateljima, njihov je utjecaj upravo redom kojim su navedeni. Ako bismo u ruke uzeli izvješća službenih očevida prometnih nesreća saznali bismo da je ljudski faktor – neprilagođena brzina, alkohol i cesta (sklizak i oštećen kolnik) najčešći uzrok nezgoda u prometu. Iako se o ljudskom, nasreću, dosta piše, postoji još jedan vrlo nezanemariv faktor - tehnička neispravnost vozila koja se može promatrati kao jednako kritičan element koji može spasiti ili oduzeti život", tumači mr. sc. Goran Pejić, pomoćnik uprave za tehničke poslove u Centru za vozila.

"Statistika Ministarstva unutarnjih poslova pokazala kako je tehnička neispravnost vozila uzrok prometnih nesreća u tek 0,2 posto slučajeva, dok je u zemljama EU taj postotak znatno veći i kreće se između šest i osam posto (bez obzira na noviji vozni park) što je bilo povod za pokretanje zajedničkog projekta MUP-a, Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Centra za vozila Hrvatske, pod nazivom „Provjera tehničke ispravnosti vozila koja su sudjelovala u prometnim nesrećama sa smrtno stradalim osobama", nastavlja Pejić.

Među najčešćim nedostacima ovjesi, gume i kočnice

"U sklopu ove inicijative obuhvaćen je uzorak od dvije stotine vozila na kojima je izvršen naknadni pregled funkcionalnosti i ispravnosti svih vitalnih sklopova kako bi se utvrdila njihova tehnička neispravnost. Rezultati su pokazali da su pregledana vozila u prosjeku bila stara 14 i pol godina te da ih je sa određenim tehničkim nedostatkom  bilo visokih 42 posto. Vrlo važan  je podatak i da su sklopovi izuzetno bitni za aktivnu sigurnost u prometu, poput ovjesa i guma te kočnog sustava i sustava upravljanja vozilom, sačinjavali čak 44 posto nedostataka. Također, na elementima pasivne sigurnosti (karoserija), nađeno je 30 posto neispravnosti. Statistika potvrđuje da je gotovo svako treće vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći sa smrtnim posljedicama imalo neispravan jedan od aktivnih ili pasivnih elemenata sigurnosti, što znači da je oko 12 posto vozila imalo takav tehnički nedostatak  koji je mogao biti ili uzročnik nastanka prometne nesreće ili faktor povećanja negativnih posljedica", zaključuje Pejić te apelira kako bi se, zbog sigurnosti svih sudionika u prometu, trebalo posvećivati više pažnje upravo nadzorima tehničke ispravnosti.