GDJE je nestalo 400.000 Srba i Jugoslavena iz Hrvatske, upitao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić hrvatske dužnosnike u subotu, uoči obilježavanja Oluje.

Odnosi Beograda i Zagreba svakog se kolovoza zaoštravaju na obljetnicu te vojno-policijske operacije kojom je Hrvatska 1995. pobijedila u ratu protiv JNA i pobunjenih lokalnih Srba.

Za Hrvate se radi o legitimnoj operaciji kojom su oslobođeni dotad okupirani teritoriji, a za Srbe o etničkom čišćenju njihovih sunarodnjaka iz Hrvatske.

Vučić je od hrvatskih vlasti zatražio da objasne kako je od 582.000 Srba i 106.000 Jugoslavena po popisu stanovništva Hrvatske iz 1981., u popisu 2011. ostalo 184.000 Srba.

Štoviše, uvjeren je da će Srba 2021. biti manje od 150.000. "Ako kažete da je 100.000 otišlo 'trbuhom za kruhom', gdje je nestalo 400.000 ljudi? Kako ćete to objasniti, kako se to dogodilo?" upitao je Vučić.

Opet rekao da je to za Srbiju jedan od najtužnijih dana u povijesti

Ponovio je da je to za Hrvatsku "radostan dan", a za Srbiju "jedan od najtužnijih dana u suvremenoj srpskoj povijesti".

"Naš je zadatak da se ne stidimo naših suza i da poštujemo tuđe žrtve, ali da za razliku od ranije, poštujemo i svoje, srpske žrtve, da ih ne umanjujemo i da o njima govorimo", izjavio je Vučić novinarima tijekom obilaska gradilišta na Trgu Republike u Beogradu. 

Čelnik hrvatskih Srba Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je u četvrtak da su odnosi Srbije i Hrvatske posljednjih godina sve lošiji, poglavito zbog oprečnih stavova o Oluji i stradanja Srba u Hrvatskoj, te je sugerirao da treba osmisliti politiku sjećanja za sve žrtve koja će omogućiti ljudima da žive normalno.

Pupovac je istaknuo da u odnosu na tumačenje Oluje nema značajnih promjena na srpskoj i hrvatskoj strani te da su ozbiljan problem i izostanci presuda za ratne zločine i progone te uništavanje naselja, kao i presuda za sprječavanje povratka.

Nategnuti odnosi i s BiH

Oluja je ove godine izazvala prijepore i u odnosima sa susjednom Bosnom i Hercegovinom nakon što je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila da je Hrvatska tom akcijom spasila Bosansku krajinu od genocida i da bi "voljela da naši susjedi nikada ne zaborave tko im je pružio ruku u najtežim danima''.

Bivši zapovjednik bošnjačke Armije BiH Hamdija Abdić Tigar odbacio je te tvrdnje i tvrdi da su bošnjačke postrojbe oslobodile dijelove Hrvatske. "Vraga su oni nas spašavali... Mi smo njima svo to vrijeme čuvali ovaj prostor ovdje. Što bi bilo da smo mi pali? Gdje bi Hrvatska bila danas? Bila bi na onoj liniji Karlovac-Karlobag-Virovitica", smatra Abdić.

Proslava 24. obljetnice Oluje tradicionalno će se u ponedjeljak, 5. kolovoza, održati na tvrđavi u Kninu, nekadašnjem uporištu pobunjenih hrvatskih Srba, a prisustvovat će joj najviši hrvatski dužnosnici.

Taj se dan u Hrvatskoj slavi i kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.