Foto: Hina, Index

GUVERNER Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je danas da je središnja banka u slučaju izloženosti banaka koncernu Agrokor obavila sjajan posao, zbog čega nije dovedena u pitanje stabilnost hrvatskog financijskog sustava te kazao da će se predstavnici HNB-a pojaviti pred saborskim povjerenstvom za Agrokor ako budu pozvani te misli "da će to biti vrlo zanimljivo, pogotovo ako će biti javno prenošeno".

"Hrvatska narodna banka je obavila svoj posao sjajno, uspjeli smo smanjiti izloženost banaka prema Agrokoru u zakonske okvire i zbog dobrih propisa i dobre provedbe propisa financijski rizik stabilnosti za Hrvatsku nije u pitanju", izjavio je Vujčić uoči svog predavanja na konferenciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava "Izazov promjene".

Na novinarski upit hoće li se predstavnici središnje banke odazvati ako ih na svjedočenje pozovu iz saborskog povjerenstva za Agrokor, guverner je kazao da hoće i da bi to moglo biti vrlo zanimljivo.

Hoće li biti oslobođeni tajne?

"Naravno da ćemo se pojaviti i mislim da će to biti vrlo zanimljivo, pogotovo ako će biti javno prenošeno. Imamo, istina, supervizorsku tajnu, ali ako budemo oslobođeni supervizorske tajne, to bi bilo još zanimljivije. Ali nisam siguran da je to uopće moguće, to morate pitati pravnike", odgovorio je Vujčić.

Osvrnuo se i na potencijalni rizik ''urušavanja'' sustava Agrokor na bankarski sustav, naglasivši kako čak i da banke otpišu sva svoj potraživanja prema koncernu, što se neće dogoditi, sustav ostaje kapitaliziran iznad razine većine europskih zemalja, dakle potpuno stabilan.

"Pod pretpostavkom da (banke) u potpunosti moraju otpisati svoja potraživanja ne samo prema Agrokoru, nego prema grupi poduzeća koju je HNB konsolidiralo pod rizik Agrokora, kapitalna adekvatnost bankovnog sustava bi ostala iznad zahtijevane, preko 20 posto, znači bankarski sustav bi ostao potpuno stabilan", istaknuo je Vujčić, dodajući da ne bi želio govoriti o kojim se apsolutnim iznosima radi.

Ponovio je i da u HNB-u očekuju da će cijeli proces restrukturiranja Agrokora ima blagi negativni utjecaj na gospodarski rast, od procijenjenih 0,3 postotnih poena, a "kao što vidimo to se i ostvaruje".

Komentirao je i mogućnost da Hrvatska uvede euro 2022. ili 2023. godine, kazavši kako sada ne treba razgovarati o datumima, nego o smislu uvođenja eura.

"Mislim da što se tiče uvođenja eura nikako sada ne bi trebalo razgovarati o datumima, već o tome kakav je smisao uvođenja eura, je li se Hrvatskoj to isplati. Javna diskusija koja će biti pokrenuta će biti prvenstveno u cilju da se objasni zašto mi mislimo da bi bilo dobro uvesti euro. Ako se postigne konsenzus da je to dobro, onda treba ići u razgovore s našim europskim partnerima oko samog hodograma uvođenja eura koji će dovesti do datuma, ali u ovom trenutku ne bih htio govoriti uopće o mogućem datumu", rekao je guverner.

Krajem mjeseca hrvatska Vlada i HNB organiziraju konferenciju na kojoj će predstaviti Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.