Vujčić kaže da smo blizu vrha inflacije. Komentirao kupovinu nekretnina gotovinom
GUVERNER Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izjavio da zadnji podaci ukazuju da se rasprostranjenost inflacije po prvi put u listopadu počela smanjivati te da ima naznaka da smo blizu vrha inflacije.
"Iz zadnjih podataka koje imamo, vidimo da se rasprostranjenost inflacije prvi put u listopadu počela smanjivati. To je dobra vijest i može upućivati da smo blizu vrha inflacije", naglasio je guverner HNB-a, koji je u četvrtak sudjelovao na tradicionalnom savjetovanju ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2023.
Stopa inflacije u rujnu je, po podacima DZS-a, iznosila na godišnjoj razini 12,8 posto. Vujčić očekuje da će stopa inflacije sljedeće godine pasti na razinu između šest i sedam posto, a da bi se u 2024. vratila na ciljanih dva posto.
Kazao je i da ulaskom u eurozonu hrvatska monetarna politika, ako dolazi do šokova sa strane ponude kao što su rast cijena energenata ili hrane, primjerice zbog rata u Ukrajini, ne može puno napraviti jer može funkcionirati samo na strani potražnje.
No, kaže, dio inflacije dolazi i sa strane potražnje i na nju monetarna politika reagira dizanjem kamatnih stopa te smanjivanjem vlastite bilance, odnosno količine novca, tj. viška likvidnosti u financijskom sustavu koji je kreirala, do čega će, smatra, sigurno doći iduće godine. Trenutno se višak likvidnosti u domaćem financijskom sustavu kreće blizu 80 milijardi kuna.
"Imamo drugu najnižu stopu inflacije"
Vujčić je rekao da Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama središnje i istočne Europe i onima izvan eurozone, pa i onima u eurozoni, ima drugu najnižu stopu inflacije, dodavši da istodobno ima i puno niže kamatne stope. Sada se hrvatsko Ministarstvo financija kratkoročno zadužuje do 1. siječnja jeftinije nego ministarstva financija zemalja s A rejtingom, tako da ne vidi problem, dapače, poručio je.
Primjerice, Ministarstvo financija na zadnjoj aukciji kunskih trezoraca u listopadu zadužilo se na rok od šest mjeseci po kamatnoj stopi od svega 0,1 posto, a na godinu dana po stopi od 0,2 posto.
Na novinarsko pitanje o sve većoj kupnji nekretnina za gotovinu uoči prelaska na euro radi mogućeg izbjegavanja kontrola, Vujčić je konstatirao kako raste trend udjela u kupovini nekretnina koji nije kreditiran. "To nije neophodno gotovina, neki dignu depozit s banke pa kupuju, a neki kupuju gotovinom", naveo je.
O kupnji nekretnina kešom
Dodao je i da postoji tendencija da se djelomično uzima kredite za kupovinu nekretnina, a djelomično plaća gotovinom, bez kredita. To, kaže, može biti posljedica toga što su kamatne stope na depozite bile vrlo niske, u inozemstvu čak i negativne. Dodatno, povećao se udio kupovine stranaca na domaćem tržištu nekretnina i vjerojatno se dio tog efekta materijalizirao kroz kupovinu koja nije kreditirana.
Ustvrdio je i da dio povećane kupovine nekretnina gotovinom prije prelaska na euro može biti povezan i s kontrolom. Na pitanje o nadzoru porijekla novca, rekao je da to uređuje zakon, pri čemu se mora deklarirati porijeklo novca ako se ulaže u banku.