UDRUGA Glas poduzetnika jučer je podržala javno objavljivanje podataka o korištenju gospodarskih mjera, ali se založila i za transparentno društvo u cijelosti, odnosno javnu objavu detaljnih troškova državne i lokalne uprave, drugih udruga, komora, sindikata i sl.

Glas poduzetnika te je zahtjeve za transparentnost i javnu objavu podataka o korištenju gospodarskih mjera iznio u priopćenju u kojem reagira na izlaganje potpredsjednika Hrvatskog sabora Siniše Hajdaša Dončića (SDP) kako bi trebalo otvoriti registar svih poslodavaca koji su primili novac. 

"Čujemo s terena da ima poslodavaca koji su se okoristili tom Vladinom mjerom i zadržali sebi dio tog transfera pa kako bismo bili transparentni i javni, trebalo bi otvoriti registar svih poslodavaca koji su primili novac i istražiti je li bilo kakvih zlonamjernih manipulacija", istaknuo je Hajdaš Dončić nakon sjednice Predsjedništva Sabora.

Udruga Glas poduzetnika u priopćenju ističe da im je odgovornost pojasniti osnovne parametre kako zbog mogućih slučaja zloporabe mjera vlade od strane pojedinih poduzetnika ne bi u pitanje došla jedna doista kvalitetna mjera. "Ona za svoj primarni cilj ima samo jedno - očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca i zadržavanje gospodarske aktivnosti na trenutno najvećoj mogućoj razini, a kako bismo se svi zajedno, čim lakše i jednostavnije vratili u 'normalan' život kad korona vrijeme bude barem dijelom iza nas", navode iz Udruge.

Ponavljaju da je mjera financiranja minimalne plaće koju je donijela vlada, a kojom je u prvom paketu omogućen iznos potpore od 3250 kuna neto po zaposleniku, dok je u travanjskom paketu podignuta na 4000 kuna neto, mjera kojom država ne pomaže pojedinim poduzetnicima, već osigurava uvjete za ostanak na radnim mjestima zaposlenima u privatnom sektoru, istovremeno obvezujući poduzetnike na zadržavanje zaposlenih u radnom odnosu sljedećih šest mjeseci, a time i zadržavanje svih ostalih obveza kad za to budu stvoreni uvjeti.

"Sve ovo daleko je povoljnije i ekonomski isplativije rješenje, usporedimo li situaciju s onom kojom bi, zbog trenutnog smanjenja gospodarske aktivnosti, mnogo zaposlenih bilo prisiljeno otići na Zavod za zapošljavanje, a što bi državu u konačnici mnogo više koštalo", ističu iz Glasa poduzetnika.

U toj udruzi smatraju da su "gospodarske mjere Vlade RH, mjere za očuvanje radnih mjesta, te da lista svih tvrtki korisnika navedenih mjera i treba u cijelosti biti transparentna i pod nadzorom nadležnih institucija".

Sedam mjera

Vuk Vuković prezentirao je sedam mjera koje predlaže Glas poduzetnika:

• Objava podataka koje firme su dobile sredstva i koliko su dobile kroz Vladin paket mjera.
  Implementira: Fina
• Objava podataka koliko su banke izložene sa plasmanima prema dijelu ekonomije koji je zatvoren i građanima koji trenutno nemaju nikakav prihod - čisto da bude jasno kolika je izloženost bankarskog sustava i koliko banke mogu podnijeti teret krize.
  Bilo bi dobro dobiti na uvid i stres testove koje HNB radi u okviru različitih scenarija (koliko će trajat kriza, troškovi u slučaju moratorija na 3 mjeseca, na 6 mjeseci, na 12 mjeseci, itd.).
  Implementira: HNB
• Objava projekcija Ministarstva financija o proračunskim prihodima i rashodima tokom 2020., o očekivanom deficitu, o planu zaduživanja. Nešto poput ovoga kako se to radi u UK: https://obr.uk/coronavirus-reference-scenario
  Implementira: Ministarstvo financija
• Potpuna transparentnost proračuna svih jedinica lokalne samouprave (JLS), što znači svaki račun: ručkovi, dnevnice, bruto plaće svih zaposlenih u lokalnoj jedinici, svaka javna nabava!
  BITNO: potpunu transparetnost proračuna u RH imaju tek 4 jedinice, ona nije isto što i otvorenost, evo koja je razlika: https://transparentor.org/wp-content/uploads/2020/02/Razlika_izmedu_otvorenosti_transparentnosti.pdf
  (disclaimer: ja ovo radim kao projekt kroz firmu i institut i implementirali smo rješenje u Bjelovaru i Omišalju, a bit će i u nekim drugim gradovima i općinama. Osim nas to su implementirali i u Svetoj Nedelji i u Zlataru. Cilj nam je bio sa projektom pokrenut lavinu pritiska javnosti i postaviti standard što se sve mora objaviti. Nakon toga izlazimo iz priče i nek država to radi sama. Ovo nam je feel good projekt, profit nula, plaćamo samo cijenu rada).
  Implementira: JLS pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor
• Potpuna transparentnost, na identičan način kao i za JLS-ove, središnjeg državnog proračuna: sva ministarstva, sve agencije, državni uredi, HZZO, HZMO, apsolutno sva tijela javne vlasti koja žive od proračuna.
  Implementira: Sva tijela javne vlasti pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor
• Potpuna transparentnost, na identičan način kao i za JLS-ove, za sve javne firme u Hrvatskoj, pogotovo one koje služe za uhljebljivanje političkih kadrova (Holding, HAC, HEP, HŽ, itd.) i sve izvanproračunske korisnike koje se financiraju od parafiskalnih nameta (komore, Hrvatske Vode, ZAMP, turističke zajednice, sportske organizacije, itd.).
  Implementira: svaka javna firma i svaki izvanproračunski korisnik pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor
• Objava računa svih udruga i NGO sektora koji se financiraju iz državnog proračuna, barem za namjensku potrošnju sredstava koja su dobila iz proračuna.
  Implementira: svaka udruga koja je dobila sredstva od države pod zakonskom obvezom koju donesu Vlada i Sabor.