WWF: Ovakvo smanjenje životinjske populacije nije viđeno milijunima godina
SVJETSKA populacija divljih životinja smanjila se u prosjeku za 68 posto u samo četiri desetljeća, upozorila je organizacija World Wildlife Fund (WWF) u svom posljednjem izvještaju objavljenom jučer.
U 40 godina došlo do smanjenja populacije više od 4392 vrste
U izvještaju pod nazivom The Living Planet Report 2020 stoji kako je od 1970. do 2016. godine došlo do smanjenja više od 4392 vrste sisavaca, riba, ptica, gmazova i vodozemaca. Također se dodaje kako ovakav pad u populaciji životinja nije viđen već milijunima godina. Najpogođenija područja su Latinska Amerika i Karibi, gdje je došlo do pada od 94 posto u prosjeku.
Istrebljenje sada prijeti za oko milijun vrsta
Glavni uzroci pada populacije životnija su prenamjene šuma i močvara, pretjerano iskorištavanje prirode te klimatske promjene.
A prema navedenom izvještaju, istrebljenje sada prijeti za oko milijun vrsta, od čega su 500.000 životnije, a 500.000 insekti. No unatoč tome, u izvještaju se napominje kako bi hitne akcije poput transformacije načina proizvodnje i konzumacije hrane mogle preokrenuti ove trendove te spasiti životinje.
Najbrže opada bioraznolikost slatkovodnih područja
Stručnjaci iz WWF-a također tvrde da bioraznolikost slatkih voda najbrže opada te da je 85 posto močvara nestalo od vremena industrijske revolucije. Od 1970. godine populacija slatkovodnih sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba opada godišnje u prosjeku za četiri posto.
Osim toga, petina Amazonije nestala je u posljednji pedeset godina.
“Kako bismo nahranili i održavali svoj životni stil u 21. stoljeću, pretjerano koristimo biokapacitete zemlje za najmanje 56 posto”, stoji u izvještaju.
Glavni uzrok pada populacije je ljudski faktor
Za istraživače glavni uzrok pada populacija životnija jest ljudski faktor. Najveći uzrok za pad populacija jest uništenje staništa životinja zbog poljoprivrede i povećanja poljoprivredne proizvodnje. Klimatske promjene nisu još uvijek najveći uzrok smanjenja bioraznolikosti, no postat će ako svjetski vođe ne poduzmu odgovarajuće korake.
Znanstvenici tvrde i da će se daljnje uništenje planeta preliti na čovječanstvo.
Nebriga oko klimatskih promjena dovodi do povećanog rizika od bolesti kao što je covid-19
“Ovaj izvještaj nas upozorava da uništavanje planeta predstavlja opasnost i nama samima jer je to naš dom. Kako se širi otisak čovječanstva u divljini, uništavamo populacije drugih vrsta. No isto tako pogoršavajući klimatske promjene, povećavamo rizik od zoonotskih bolesti poput covida-19”, rekao je izvršni direktor WWF-a Carter Roberts.
Prema generalnom direktoru WWF-a Marcu Lambertiniju, dva su ključna problema – kulturni izazov i ekonomija.
“Prvi i možda najveći problem je kulturni izazov. Predugo smo prirodu uzimali za gotovo i to mora prestati. Drugi je ekonomski. Ne možemo više ignorirati utjecaj trenutnih neodrživih modela proizvodnje i rasipnog životnog stila”, zaključio je Lambertini u izvještaju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati