Studija: Mnogi Amerikanci su se tijekom pandemije udebljali skoro kilu mjesečno
AKO STE tijekom pandemije dobili nekoliko neželjenih kilograma, niste jedini. Prema anketi Američkog psihološkog udruženja, 61% odraslih osoba u SAD-u izvijestio je o neželjenoj promjeni težine od početka pandemije.
Rezultati studije (Slightly More Than 6 in 10 U.S. Adults (61%) Report Undesired Weight Change Since Start of Pandemic) objavljeni u ožujku 2021. pokazali su da je tijekom pandemije 42% ispitanika dobilo neželjenu težinu. U prosjeku dodatnih 13 kilograma, s time da je skoro 10% tih ispitanika dobilo više od 22 kilograma.
S druge strane, skoro 18% Amerikanaca reklo je da je izgubilo kile, u prosjeku su evidentirali gubitak od 12 kilograma.
Ispitanici mjesečno dobivali skoro kilogram
Prema drugoj studiji (Body Weight Changes During Pandemic-Related Shelter-in-Place in a Longitudinal Cohort Study), objavljenoj 22. ožujka 2021., ispitanici su u prosjeku od veljače do lipnja 2020. dobivali 0.7 kilograma mjesečno.
Tijekom istraživanja stručnjaci su proveli 7444 mjerenja težine kod 269 sudionika diljem SAD-a. Ustanovili su da su sudionici u prosjeku imali stalan porast tjelesne težine brzinom od 0.27 kg svakih 10 dana, bez obzira na njihov zemljopisni položaj ili popratne bolesti.
Nutricionistica i neuroznanstvenica Lina Begdache sa Sveučilišta Binghamton, koja se bavi istraživanjem povezanosti prehrane, načina života, stresa i mentalnih tegoba, navodi da je zajednički nazivnik svim tim promjenama u tjelesnoj težini tijekom pandemije - stres.
Prema anketi koju je u siječnju 2021. provelo Američko psihološko udruženje, oko 84% odraslih osoba u SAD-u je krajem prosinca doživjelo barem jednu emociju koja je povezana sa stresnim razdobljem.
Promjene u razinama ključnih hormona
Naša reakcija za borbu i bijeg (engl. fight or flight response) je urođena reakcija koja se razvila kao mehanizam preživljavanja, objašnjava Begdache. Ona omogućuje ljudima da brzo, poput grabežljivca, reagiraju na akutni stres ili da se prilagode kroničnom stresu, poput nestašice hrane. Kada naše tijelo prolazi kroz stresno razdoblje, ono drži naš mozak u stanju alarma ili opreza, odnosno smanjuje razinu nekih hormona i kemikalija u mozgu kako bi se spriječilo ponašanje koje neće pomoći u hitnoj situaciji, a povećava ostale hormone koji imaju tu funkciju.
Kada je pod stresom, u tijelu se smanjuje razina neurotransmitera, poput serotonina, dopamina i melatonina, navodi Begdache. S obzirom na to da serotonin regulira emocije, apetit i probavu, njegova niska razina povećava anksioznost i može promijeniti prehrambene navike. Dopamin pak regulira naše motivacije. Sve manja razina dopamina može rezultirati manjom motivacijom za vježbanjem, održavanjem zdravog načina života ili obavljanjem svakodnevnih zadataka. Kad su ljudi pod stresom, oni također proizvode manje "hormona spavanja", melatonina, što dovodi do problema sa spavanjem.
Hormoni epinefrin i noradrenalin posreduju u fiziološkim promjenama povezanim sa stresom te su njihove razine obično povišene u stresnim situacijama. Te biokemijske promjene mogu uzrokovati promjene raspoloženja, utjecati na prehrambene navike, smanjiti motivaciju usmjerenu prema cilju i poremetiti cirkadijalni ritam spavanja.
"Sve u svemu, stres vam može vaše prehrambene navike izbaciti iz ravnoteže, smanjiti motivaciju za vježbanjem ili zdravom prehranom. A ova prošla godina je zasigurno za sve nas bila stresna", smatra neuroznanstvenica.
Traženje spasa u kaloričnoj hrani
Mnogi ljudi utjehu pronalaze u visokokaloričnoj hrani. To je zato što čokolada i druge slastice u kratkom roku povisuju razinu serotonina u našem organizmu i stvaraju osjećaj sreće.
No, problem je u tome što krv vrlo brzo očisti dodatni šećer, pa je mentalni poticaj izuzetno kratkotrajan, što ljude dovodi do toga da jedu još više. Potreba za hranjenjem je prirodan odgovor na stres, ali, u kombinaciji s nižom motivacijom za vježbanjem i konzumacijom zdrave hrane, stres može rezultirati neželjenim debljanjem.
Zašto neki ljudi gube kilograme? Mozak je povezan s crijevima dvosmjernim komunikacijskim sustavom, koji se naziva vagus živac. Radi se o moždanom živcu s vrlo raširenim živčanim vlaknima, a koji opskrbljuje mnoge dijelove tijela (poput donjeg dijela ždrijela, grkljana, dušnika, jednjaka, želuca, srca i krvnih žila), osiguravajući time nesmetane funkcije gutanja, proizvodnje glasa, krvotoka i probave.
Kada smo pod stresom, naše tijelo inhibira signale koji putuju kroz vagus živac, pri čemu se usporava probavni proces te se zbog toga neki ljudi osjećaju siti iako nisu unijeli dovoljno kalorija.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati