NAJPOZNATIJI hrvatski proizvođač električnih hiperautomobila Mate Rimac našao se u nezavidnoj situaciji da se javno brani od optužbi da je probio rokove u projektu koji je s 52.2 milijuna kuna financiran preko Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

>> Rimac od države dobio 52 milijuna kuna, projekt je trebao biti gotov. Tražio odgodu

Zbog toga su ga prozvali iz Radničke fronte, upozoravajući da je projekt razvoja i homologacije električnog hiperautomobila Nevera prvotno trebao biti gotov do 30. rujna 2020. godine.

Rimac dvaput tražio produljenje roka

Rimac je dobio produljenje do 30. lipnja ove godine, a onda je, prema podacima HAMAG-BICRO-a, 22. srpnja 2021. dostavio zahtjev za produljenje trajanja projekta do 30. 6. 2022., što su mu i odobrili HAMAG-BICRO te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

"Razlog traženog produljenja je nemogućnost dovršenja homologacije vozila zbog otežanih uvjeta uslijed pandemije covida-19", rekli su iz HAMAG-BICRO-a.

Zanimljivo je i da je Rimac dobio produljenje roka iako je zahtjev za to poslao nakon što je već probio jedan rok i zakasnio s traženjem ekstenzije roka za ovaj projekt.

O kakvom se projektu radi i zašto je važna homologacija?

O kakvom je zapravo projektu riječ?

Radi se o projektu razvoja Nevere, novog Rimčevog električnog hiperautomobila, a homologacija je bitan dio tog projekta. Bez homologacije, naime, Nevera ne može izaći na cestu, ne može se ni registrirati. Bez homologacije Nevera zapravo ostaje samo skupi eksponat, a ne vozilo koje se može koristiti na cestama.

Homologacija vozila odnosno dijelova, sklopova i uređaja vozila je ispitivanje i utvrđivanje sukladnosti ispitivanih dijelova prema ECE pravilnicima, koji se temelje na Sporazumu o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima iz 1958. godine, ili EEC/EC direktivama i EU uredbama koje se odnose na ispitivani dio i na određenu kategoriju vozila.

Pri homologaciji vozila ispituju se i potvrđuju se uređaji bitni za sigurnost vozila, kao i uređaji od kojih ovisi ekološka kvaliteta vozila: u takve spadaju uređaji bitni za aktivnu sigurnost vozila (kočnice, upravljački mehanizam, svjetla, signalni uređaji, pneumatici i sl.), za pasivnu sigurnost vozila (sigurnosni pojas, sjedišta za djecu, unutarnja oprema, protupožarna zaštita i sl.), za opću sigurnost vozila (zaštita od neovlaštene upotrebe i sl.) i za ekološku kvalitetu vozila (toksična ispušna emisija, buka, radiofrekvencijske smetnje i sl.).

Novac iz europskih fondova

Rimac je 52.2 milijuna kuna dobio u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Europskog fonda za regionalni razvoj, i to za projekt pod nazivom Razvoj i homologacija supersportskog električnog automobila C2 – Rimac Automobili. Rimac Automobili javili su se na natječaj dodjele bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga za Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, koji je objavljen 04. svibnja 2016. godine. 

Projekt Razvoj i homologacija supersportskog električnog automobila C2, tj. Nevere trebao je, podsjećamo, isprva biti gotov do 30. rujna 2020. godine.

"Ovim projektom se želi razviti novi globalno inovativan proizvod, namijenjen serijskoj proizvodnji, kroz razvoj i homologaciju električnog supersportskog automobila C2 (Concept Two), kao i komponenti - baterijskih paketa i infotainment sustava (sustava za informacije i zabavu u automobilu). Kroz razvoj automobila, projektom će se razvijati i karbonska platforma za električna supersportska vozila, autonomna vožnja, baterijski paket i sustav koji će omogućiti domet od preko 500 km s jednim punjenjem te novi pogonski sustav. Osim toga, predviđena je komercijalizacija/proizvodnja baterijskih sustava za različite industrije. Kroz razvoj supersportskog električnog automobila "C2", ovim projektom razvijat će se i ostale tehnologije koje će predstavljati iskorak u automobilskoj industriji", navodi se u službenom opisu Rimčeva projekta za koji je dobio 52 milijuna kuna.

Sveukupna vrijednost projekta je, prema službenim podacima, 128 i pol milijuna kuna (precizno, 128.642.021,95 kn).

Rimac Automobili: Samo 5 posto sredstava je iz EU fondova

Index se s upitom obratio Rimac Automobilima. Zanimalo nas je na koji se način financira projekt te koji udio u tome ima javni (hrvatski ili europski) novac. 

"Projekt u pitanju je razvoj Nevere, u koju smo uložili preko 130 milijuna eura (od naših investitora). Ovdje se radi o 7 milijuna eura iz EU fondova. Razvoj Nevere je ogroman projekt s visokim iznosom investicije i samofinanciranja (5 posto iz EU fondova, 95 posto vlastita sredstva), i kao takav je jedinstven u RH", navode u odgovoru Indexu iz Rimac Automobila.

"130 milijuna eura je cjelokupni razvojni trošak Nevere / C_Two. Dio tog projekta je prijavljen na javni poziv Ministarstva gospodarstva, koji u provedbi nakon provedenog selekcijskog postupka i ugovaranja prati agencija HAMAG-BICRO. Ukupni dio prijavljen na natječaj je iznosio 128 milijuna kuna (17 milijuna eura), dok je sufinanciran dio iznosio 52 milijuna kuna (7 milijuna eura). Zašto je samo dio projekta bio prijavljen HAMAG-BICRO-u? Zato što je maksimalni iznos poticaja iznosio 52 milijuna kuna, a udio financiranja projekta 45 posto. S prijavljenih 128 milijuna kuna smo dosegli maksimum sufinanciranja, pa stoga nije imalo smisla prijaviti cijeli ostatak projekta. Da smo cjelokupni iznos projekta prijavili na natječaj, bilo bi ga višestruko teže provesti zbog administrativnih poslova i zato što je na početku projekta bilo nemoguće predvidjeti strukturu i dinamiku velikog dijela troškova. Sav opseg projekta koji nije ušao u HAMAG BICRO projekt su Rimac Automobili financirali iz vlastitih sredstava, tj. to su bile investicije naših investitora", objašnjavaju iz Rimac Automobila.

Na što su potrošili novac iz EU fondova? Plaće, dobavljače, materijale...

Poručuju da su "od predodobrenih 52 milijuna kuna do sad povukli 41.7 milijuna kuna za plaće projektnog tima, vanjske usluge dobavljača, za homologaciju i materijale za izradu prototipa automobila, za nabavu licenci za korištenje softvera za projektni tim te veoma malen dio sredstava za upravljanje projektom i administraciju". 

"Svi nastali troškovi prijavljeni su HAMAG-BICRO-u koji je tek nakon provjere usklađenosti s projektnom dokumentacijom retroaktivno ta potraživanja odobravao. Preostali dio do punog iznosa predviđen je za usluge za homologaciju, koje su se prolongirale, za materijale te za financijsku reviziju projekta nakon završetka svih aktivnosti", navode iz Rimac Automobila.

Dodaju kako na projektu radi u punom kapacitetu preko 500 ljudi, većinom inženjera, a parcijalno svi ostali zaposlenici Rimac Automobila, kao i stotine vanjskih dobavljača i suradnika.

"Kompleksnost razvoja ovakvog proizvoda teško je zamisliti, a to napraviti u Hrvatskoj je bilo otpisano kao nemoguće", poručuju i napominju da i druge poznate tvrtke, poput Mercedesa i Aston Martina, probijaju rokove te sugeriraju da je to uobičajeno u automobilskoj industriji.

Mate Rimac: Završavamo homologaciju i pokrenuli smo proizvodnju

Iz Rimac Automobila najavljuju da tek sada prelaze u iduću fazu projekta, a to je serijska proizvodnja Nevere.

"Dosad je proizvedeno 16 prototipova i predserijskih automobila. Prošli tjedan je krenula proizvodnja auta za kupce dok se istovremeno rade finalni homologacijski testovi. Očekujemo da će homologacija završiti prije prvih isporuka", kažu iz Rimac Automobila.

U sličnom tonu se o svemu prethodno oglasio i Mate Rimac na Facebooku.

"Završavamo homologaciju i pokrenuli smo proizvodnju – uskoro ćemo pokazati prve aute kupaca", obećao je Rimac.

>> Rimac: Kasnimo, jeb**a. Ako smo ikako oštetili državu, vratit ćemo svaku kunu

Prometni stručnjak za Index: Svi mi radimo projekte u pandemiji i ne kasnimo

Kritiku Rimac Automobilima u izjavi za Index uputio je i docent s Fakulteta prometnih znanosti dr. Mario Ševrović. Kaže da mu smeta što Rimac tvrdi da tih 52 milijuna kuna nisu javni novac.

"To su novci iz EU proračuna koji i Hrvatska puni. Nije fer reći da to nije javni novac. Taj novac je mogao dobiti i netko drugi tko ne bi kasnio. Svi mi radimo projekte u pandemiji i ne kasnimo. Covid može biti izlika za sve. Trebaju konkretno reći gdje je zapelo", poručio je prometni stručnjak Ševrović.

Tko vodi HAMAG-BICRO?

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) nastala je 2014. godine spajanjem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO). Svrha spajanja ovih dviju Agencija bilo je, navodi se na stranicama HAMAG-BICRO-a, strateško kreiranje jedinstvenog sustava koji će poduzetnicima pružiti podršku kroz sve razvojne faze njihovog poslovanja – od istraživanja i razvoja ideje pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište.

Upravu HAMAG-BICRO-a danas čini troje ljudi. Pravnik Vjeran Vrbanec preuzeo je dužnost predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a u svibnju 2016. godine.  Ante-Janko Bobetko imenovan je njegovim zamjenikom u srpnju ove godine, nakon što je dvije godine obnašao dužnost člana Uprave. Treća članica Uprave je Marijana Oreb, koja je imenovana u svibnju 2016. godine s mjesta ravnateljice Sektora za financijske instrumente HAMAG-BICRO-a, gdje je tu dužnost obnašala od 2010. godine.

Vrijedi spomenuti i da HAMAG-BICRO ima i Upravni odbor od 13 članova, u kojem su i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i ministar obrazovanja Radovan Fuchs, kao i nižerangirani predstavnici više različitih ministarstava te predstavnici Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca.