Dvodnevni međunarodni znanstveni skup "1945. Razdjelnica hrvatske povijesti", na kojem sudjeluju hrvatski, bosanskohercegovački i slovenski povjesničari, počeo je s radom jutros u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.

U prijepodnevnom dijelu skupa o problemu diskontinuiteta vlasti u Hrvatskoj 1945. govorio je Marijan Maticka, a o baštini hrvatskoga antifašizma i kulturi povijesnoga mišljenja Drago Roksandić, profesori sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.

Roksandić je, uz ino, napomenuo kako se vlast nakon 1945. nedosljedno i kontradiktorno ponašala prema Rimikatoličkoj crkvi koju je pretvorila u tvrđavu otpora.

Tihomir Cipek, profesor sa zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti, pokušao je na njemačkom primjeru pojasniti "čega bismo se iz povijesti trebali sjećati, a što bismo trebali zaboraviti."

"Bitna je interpretacija istine", istaknuo je Cipek, dodavši kako "povijest služi da bi se legitimirala pojedina politička stajališta. Treba razlikovati kronologiju događaja od njihove kauzalnosti," dodao je.

Profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Ivo Goldstein istaknuo je kako je većina stanovništva bila na pobjedničkoj strani koja je, kako je rekao, zbog stvorenoga mira bila zadovoljna 1945. godinom.

U ratu je na području Nezavisne Države Hrvatske poginulo oko 570. 000 osoba, procijenio je Goldstein, dodavši kako je na području današnje Republike Hrvatske poginulo njih oko 266.000.

Ustvrdio je kako su u Hrvatskoj nestali svi Romi, četiri petine Židova, svaki šesti Srbin i svaki dvadeseti Hrvat.

Bleiburg i križni put bili su osveta i kažnjavanje neprijatelja, ocijenio je Goldstein, dodavši kako se nitko u ranijoj historiografiji nije pitao za uzroke Bleiburga niti za onoga tko je te ljude na Bleiburg doveo.

"Antifašistička Europa je tražila da se kazne zločinci pa je račun domaćim izdajnicima stigao na naplatu," ustvrdio je Goldstein.

Slovenska povjesničarka Jera Vodušek Starič u izlaganju o ideologiji i tehnologiji preuzimanja vlasti napomenula je kako se njemački model suočavanja s prošlosti ne može primijeniti na naša područja.

"Komunizam po svojoj strukturi nije nikakva reakcija", napomenula je Starič, dodavši kako je on samo po sebi bio borbeni pokret koji se temeljio na Lenjinovu programu opisanom u knjizi "Država i revolucija" i kasnijim Staljinovim dodatcima.

Po jednoj od tamo navedenih definicija "diktatura proleterijata jest zakonom neograničena i na nasilje oslonjena vladavina proleterijata", navela je Starič. Po njezinim riječima godina 1945. bila je vrhunac jednoga cjelovitog procesa koji je počeo negdje 1939.

Slovenskoj Osvobodilnoj fronti stigla je 1942. depeša u kojoj se prigovara zbog nedovoljnoga ubijanja neprijatelja, podsjetila je Starič, istaknuvši kako su komunisti i prije Drugoga svjetskog rata svoje neistomišljenike proglašavali nacistima i fašistima.

Napomenula je kako je unatoč otvorenim moskovskim arhivima još neistraženo područje školovanja jugoslavenskih kadrova u raznim sovjetskim školama, kao što su primjerice stjecanje znanja kasnijeg šefa UDBE Mitje Ribičiča u školi NKVD-a.

Skup nastavlja radom poslije podne.

(Hina) xmk ymc