Zagrijavanje i zagađenje okoliša utječe na padaline
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SNAŽNO zagrijavanje i zagađivanje koje uzrokuju gradovi istodobno usporava ili ubrzava padaline, zbog čega ih u nekim područjima ima premalo, a u drugima previše.
Znanstvenici koji su se okupili na jesenskom sastanku Američkoga geofizičkoga saveza tvrde da urbanizacija ima jasno izražen utjecaj na lokalnu klimu, osobito na padaline i resurs najvažniji za život: vodu.
U američkoj saveznoj državi Kaliforniji zagađenje se širi prema istoku, zbog čega se u planinama Sierra Nevada primjećuje godišnji nedostatak od 4 bilijuna litara vode, smatra Daniel Rosenfeld sa Židovskog sveučilišta u Jeruzalemu. Sierra Nevada je najvažniji izvor vode za veći dio Kalifornije, a Daniel Rosenfeld je sličnu povezanost pronašao i u Izraelu.
Toplina i vlaga koja se stvara u velikim gradovima poput Atlante i Houstona može imati i posve suprotan učinak te poticati lokalne padaline. U posljednjih 60 godina, a to je razdoblje u kojemu je Houston postao četvrti grad po veličini u SAD-u, znanstvenici su za vrućih i vlažnih ljetnih mjeseci izmjerili porast količine padalina u područjima u koja vjetar puše iz središta grada.
U gradovima nastaju velike količine aerosola, u kojima se nalaze sitne čestice prašine i zagađivača koji nastaju pri izgaranju diesela i fosilnih goriva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Razina zagađenja atmosfere izravno je povezana s razinom čovjekove aktivnosti. U New Yorku su mjerenja obavljena od lipnja do rujna 2001. pokazala da su razine aerosola redovito rasle u tjednu, pri čemu bi najviša razina bila u srijedu, a zatim bi se spuštale za vikenda, tvrdi Menglin Jin sa Sveučilišta Maryland u College Parku. Ona misli da je najviša razina aerosola sredinom tjedna posljedica povećanja prometa teških kamiona koji koriste diesel gorivo.
Kad budu podignute u visinu, sitne čestice prašine iz aerosola djeluju kao mnoštvo malih površina na kojima se kondenzira vlaga i stvaraju sićušne kapljice, a to može spriječiti ili odgoditi stvaranje većih kišnih kapi koje bi lakše pale na površinu Zemlje u obliku kiše.
U Južnoj Kaliforniji, u gradu Cuyamaca, od 1890. do danas zabilježeno je smanjivanje količine padalina od 24 posto, a čini se da se to može povezati sa zagađenjem atmosfere aerosolima iz grada San Diego koji se nalazi na oko 60 kilometara jugozapadno.
Osim toga, gradovi stvaraju i zadržavaju goleme količine topline, a prosječno su za 10 stupnjeva topliji od okolnih, neurbaniziranih područja. Ta toplina utječe na kretanje oblaka.
Čini se da u vlažnijim gradovima urbanizacija pojačava ljetne oluje jer omogućava oblacima da se više razviju u visinu i širinu prije nego se iz njih spusti snažna kiša, a čini se da je to slučaj u Houstonu.
Unatoč tome, relativni utjecaj topline i zagađenja iz urbanih područja na ukupnu promjenu klime i dalje nije jasan, smatraju znanstvenici, a nije jasno ni kakav je utjecaj manjih gradova.
(Hina) rug dgk
Znanstvenici koji su se okupili na jesenskom sastanku Američkoga geofizičkoga saveza tvrde da urbanizacija ima jasno izražen utjecaj na lokalnu klimu, osobito na padaline i resurs najvažniji za život: vodu.
U američkoj saveznoj državi Kaliforniji zagađenje se širi prema istoku, zbog čega se u planinama Sierra Nevada primjećuje godišnji nedostatak od 4 bilijuna litara vode, smatra Daniel Rosenfeld sa Židovskog sveučilišta u Jeruzalemu. Sierra Nevada je najvažniji izvor vode za veći dio Kalifornije, a Daniel Rosenfeld je sličnu povezanost pronašao i u Izraelu.
Toplina i vlaga koja se stvara u velikim gradovima poput Atlante i Houstona može imati i posve suprotan učinak te poticati lokalne padaline. U posljednjih 60 godina, a to je razdoblje u kojemu je Houston postao četvrti grad po veličini u SAD-u, znanstvenici su za vrućih i vlažnih ljetnih mjeseci izmjerili porast količine padalina u područjima u koja vjetar puše iz središta grada.
U gradovima nastaju velike količine aerosola, u kojima se nalaze sitne čestice prašine i zagađivača koji nastaju pri izgaranju diesela i fosilnih goriva.
Razina zagađenja atmosfere izravno je povezana s razinom čovjekove aktivnosti. U New Yorku su mjerenja obavljena od lipnja do rujna 2001. pokazala da su razine aerosola redovito rasle u tjednu, pri čemu bi najviša razina bila u srijedu, a zatim bi se spuštale za vikenda, tvrdi Menglin Jin sa Sveučilišta Maryland u College Parku. Ona misli da je najviša razina aerosola sredinom tjedna posljedica povećanja prometa teških kamiona koji koriste diesel gorivo.
Kad budu podignute u visinu, sitne čestice prašine iz aerosola djeluju kao mnoštvo malih površina na kojima se kondenzira vlaga i stvaraju sićušne kapljice, a to može spriječiti ili odgoditi stvaranje većih kišnih kapi koje bi lakše pale na površinu Zemlje u obliku kiše.
U Južnoj Kaliforniji, u gradu Cuyamaca, od 1890. do danas zabilježeno je smanjivanje količine padalina od 24 posto, a čini se da se to može povezati sa zagađenjem atmosfere aerosolima iz grada San Diego koji se nalazi na oko 60 kilometara jugozapadno.
Osim toga, gradovi stvaraju i zadržavaju goleme količine topline, a prosječno su za 10 stupnjeva topliji od okolnih, neurbaniziranih područja. Ta toplina utječe na kretanje oblaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Čini se da u vlažnijim gradovima urbanizacija pojačava ljetne oluje jer omogućava oblacima da se više razviju u visinu i širinu prije nego se iz njih spusti snažna kiša, a čini se da je to slučaj u Houstonu.
Unatoč tome, relativni utjecaj topline i zagađenja iz urbanih područja na ukupnu promjenu klime i dalje nije jasan, smatraju znanstvenici, a nije jasno ni kakav je utjecaj manjih gradova.
(Hina) rug dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati