Zakona o nasljeđivanju mijenjat će se i prije početka primjene u rujnu

VLADA od Sabora traži da već u rujnu po hitnom postupku izmjeni Zakon o nasljeđivanju koji je stupio na snagu početkom travnja, a čija primjena počinje u listopadu.

Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović je odmah nakon donošenja Zakona o nasljeđivanju u ožujku ove godine najavila da će tražiti njegovu izmjenu jer je usvojenim zastupničkim amandmanom, kako tvrdi, poništen učinak rasterećenja sudova, što je bio jedan od glavnih ciljeva donošenja zakona.

Hrvatska javnobilježnička komora prva je upozorila da nesporni ostavinski predmeti sa sudova neće biti prebačeni javnim bilježnicima ako o tome budu odlučivali predsjednici sudova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Amandmanom zastupnika Mladena Godeka (Libra) omogućeno je da predsjednici općinskih sudova odlučuju hoće li ostavinske predmete rješavati sudovi ili javni bilježnici. Godek je prijedlog obrazložio strahom da će mali sudovi, u kojima nema značajnijih zaostataka, seljenjem ostavina u javno bilježništvo ostati bez posla.

Vlada smatra "da se predsjednicima sudova na može ostavljati na volju što će, a što neće povjeriti javnim bilježnicima u rad iz Zakona o nasljeđivanju jer je to zakonom točno određeno". Stoga, predlaže da se Godekov amandman, prihvaćen mimo volje i upozorenja predlagatelja, briše iz Zakona o nasljeđivanju kako bi se spriječio pravni nered, sudovi ipak rasteretili od ostavinskih postupaka, a građani dobili bržu pravnu uslugu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara