POSLJEDNJIH dana sve više medicinskih stručnjaka upozorava na to da u bolnicama i na respiratorima završavaju sve mlađi ljudi te da je prosječna dob u kojoj umiru oboljeli od covida-19 u trećem valu značajno niža nego što je bila u drugom.

U Hrvatskoj u trećem valu značajno dominira britanski soj koronavirusa B.1.1.7. Trenutno imamo sličan broj aktivnih slučajeva kakav smo imali oko sredine studenog, a sličan nam je i dnevni broj umrlih (grafikoni dolje). Pritom je udio mladih među hospitaliziranima i umrlima sve veći. Što se događa?

Teško obolijevaju i umiru 10 godina mlađi

Infektolog Ivan Ivić, izvanredni profesor, primarius u KBC-u Split, kaže da se pomak u dobnoj skupini među hospitaliziranima i umrlima jasno vidi u njihovoj bolnici.

"U siječnju nam je prosječna dob hospitaliziranih bila 73 godine, a u ožujku 66. Prosječna dob preminulih u siječnju nam je bila 80, a u ožujku 70 godina. Na respiratoru je u siječnju prosjek bio 74, a u ožujku 63. Podatke za četvrti mjesec još čekamo, no iz prva tri jasno se vidi trend", rekao je za Index.

Dijelom zbog virusa, a dijelom zbog cijepljenja

Ivić kaže da nemamo jasno objašnjenje zašto je to tako, no smatra da je logično da je to dijelom zbog drugačijeg virusa koji dominira u populaciji i prisutan je u 80 do 90 posto infekcija, a dijelom i zbog cijepljenja.

"Britanski soj nesumnjivo ima ulogu u tome. No, vjerojatno neku ulogu ima i cijepljenje, jer taj trend odgovara činjenici da smo najstarije konačno počeli masovnije cijepiti. Ipak smo u nekoj mjeri uspjeli zaštititi tu najstariju skupinu. Tako je bilo svugdje, pa zašto ne bi bilo i kod nas. Kod nas postotak cijepljenih nije visok, no udio najstarije populacije među cijepljenima je veći od mlađe. U kojoj mjeri je uzrok virus, a u kojoj procijepljenost među najstarijima, to nitko ne može reći", kaže splitski infektolog.

S velikim brojevima i rijetke stvari postaju češće

Ivić kaže da je trend nešto što se može očekivati s većim brojevima zaraženih.

"Nama se epidemija proširila po svim dobnim skupinama, tako da je za očekivati da ćemo s velikim brojevima vidjeti ono što do sada nismo vidjeli, među ostalim i teško oboljele mlade ljude. Mlad i inače zdrav čovjek od 30-ak godina završio nam je na respiratoru. Brzo se oporavio, no ipak je završio na respiratori, pa se vrijedi zamisliti", tumači.

Smatra da je dio problema u tome što su se mladi opustili.

"Oni bi se družili, a, osim toga, vidite da, osim biskupa u Istri, nitko drugi ne govori da bi trebalo ograničiti okupljanja. Mi ćemo to platiti kao što smo platili Sinjsku alku i Veliku Gospu. Razlika je u tome što smo ondje vidjeli pojedinačne velike skupove, a ovdje ćemo imati na stotine manjih", poručuje.

Britanski soj je i zarazniji i ubojitiji        

Riječki infektolog Zlatko Trobonjača smatra da je glavni problem u tome što je novi soj i zarazniji i ubojitiji.

"Bez obzira na to jesu li stariji imunizirani ili nisu, činjenica je da ima sve više mlađih ljudi koji završavaju ranije na kisiku i umiru", kaže Trobonjača.

"Mene to uopće ne čudi, ako gledate nalaze studije u Natureu koji su pokazali da je novi soj oko 55% smrtonosniji, o čemu ste i vi više puta pisali na Indexu. Slično je pokazala i jedna studija objavljena u British Medical Journalu, koja je rađena na oko 110.000 ispitanika, što znači po 55.000 ljudi u dvije skupine - onih koji su se zarazili starijim sojem i onih koji su se zarazili s britanskim. Prema njoj, smrtnost od britanskog soja je čak 60-ak posto veća nego kod starog. Istina je da je Lancet prošli tjedan objavio jedan rad koji je pokazao da nema veće razlike u smrtnosti. On je rađen na puno manjem uzorku od 500-tinjak ljudi, no autori tvrde da je jako dobar, jer su kod svakog oboljelog vrlo precizno utvrdili razne čimbenike, među ostalim i koji je soj bio uzročnik. Čini se da tu imamo suprotstavljene rezultate, međutim teško je ne vjerovati velikim studijama u Natureu i BMJ-u. Te studije su jednostavno različito koncipirane. Ja bih stoga rekao da je smrtnost koju uzrokuje britanski soj ipak nešto veća", kaže riječki infektolog.

Zašto bi virus mogao biti smrtonosniji?

Smatra da je logično očekivati da novi soj uzrokuje teže kliničke slike ako se zna da je virus postao virulentniji, dok se njegova druga svojstva nisu značajno mijenjala.

"To smo već vidjeli kod varijante virusa D614G, koja se prošlo proljeće proširila svijetom, tako da danas originalne varijante iz Wuhana više ni nema. Ona se puno bolje lijepila za receptore na stanicama i zahvaljujući tome se više replicirala. Ta varijanta stvarala je više virusnih kopija. Zahvaljujući tome, oboljeli su imali više virusa na sluznicama i stoga su ih više emitirali u kapljicama, pa su bili zarazniji. Dakle, imate više virusa u kapljicama i usto se oni bolje lijepe na stanice. Zbog toga je ta varijanta bila zaraznija od izvorne, vuhanske. Kada sad uzmete u obzir da se britanski soj B.1.1.7. još desetak i više puta bolje množi od varijante D614G, jasno je zašto se brže širi. Kada se virusi lijepe za stanice, mnogi od njih otpadaju jer se ne uspijevaju zalijepiti dovoljnim afinitetom da bi ušli u stanicu. Novi, visoko zarazni sojevi koji imaju mutiran šiljak, puno bolje se lijepe, zaraze puno više stanica i više se množe. Mi onda kažemo da se virus lakše širi. No što se događa s takvim virusima u organizmu čovjeka koji je zaražen? Ako se u njemu množi više virusa, logika nam kaže da će bolest biti teža i da će ishodi biti nešto lošiji. Stoga ne možemo reći da mladi umiru samo zato što se stariji ne zaražavaju. I prije su mladi bili izloženi virusu. No nisu se toliko zaražavali i nisu tako loše prolazili. Očito je da onaj raniji virus nije bio toliko virulentan. Meni se čini da je to glavni razlog zašto nam mlađi obolijevaju i umiru. Naravno, to je pretpostavka. Da bismo to potvrdili, trebali bismo provesti neko opsežno istraživanje. No to sad više ne možemo jer nemamo dovoljno podataka od ranije kada je vladao stari soj", tumači Trobonjača.

Lokalne mjere već daju rezultate

Smatra da će lokalne mjere koje uvode lokalni stožeri dati rezultate te da će se širenje usporiti.

"One već daju rezultate. Po svemu sudeći, doći će do usporavanja epidemije budući da je uvedena nastava na daljinu, a obustavljene su i mnoge sportske aktivnosti, barem kod nas u Primorsko-goranskoj županiji. To ovisi o mjerama koje su uvedene od županije do županije. No čim zatvorite kafiće, restorane, sportske objekte i škole, to će početi davati rezultate. Također, sama činjenica da imamo više imunih u populaciji nego što smo imali prošle jeseni, zahvaljujući cijepljenju i prebolijevanju, omogućava da mjere prije daju rezultate, jer je manje ljudi koji su prijemčivi za bolest“, kaže infektolog.

Prepuštanje mjera lokalnim stožerima je dobro

Smatra da je davanje ovlasti lokalnim stožerima da samostalno odlučuju o epidemiološkim mjerama dobar pristup.

"Mi smo se i prošle jeseni regionalno razlikovali po epidemiološkim situacijama. Neke županije su jako loše prošle, primjerice Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska, a kasnije i Međimurska. Tada su PGŽ i Istarska županija bile najbolje. No, to s druge strane znači da je u njima jesenas manji broj ljudi prebolio bolest te je manji broj ljudi stekao imunost prije trećeg vala. Zato nas je treći val, s popuštanjem mjera, jače pokosio", tumači.

Došlo je do zamora mjerama, osobito kod mladih

Napominje da je to jedan od razloga, da ima i drugih.

"Primjerice, na svakom koraku možete primijetiti, a naročito je bilo izraženo oko Božića i Nove godine, da su se ljudi jako opustili. U našem primorskom kraju bilo je jako puno druženja, privatno i po konobama. Ja to jako dobro znam. Čim su se početkom veljače još otvorile i škole, širenje je naglo krenulo."

Smatra da je također došlo do epidemijskog zamora, koji je najizraženiji među mladima, kakav je viđen i u brojnim drugim zemljama, osobito onima u kojima su stariji masovno procijepljeni pa su mlađi odahnuli.

"To je za očekivati. Kako traje epidemija, moguće je da je među mladima oprez sve manji. No, istovremeno imate podatke da su mala djeca oboljela i završila na respiratoru, što prije nismo viđali, a što se očito može pripisati soju virusa", zaključuje naš sugovornik.