U EMISIJI HRT-a povodom spajanja Pelješkog mosta gostovali su projektant mosta, dekan građevinskog fakulteta, dekan prometnog fakulteta i brojni drugi stručnjaci.

Glavni projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher ga je nazvao jednim od najzahtjevnijih mostova na kojima je radio.

"Jako lijep rezultat građevinskog sektora. Bilo bi nam drago da je možda uz kolegu Pipenbahera i jedan od autora samog mosta, nažalost, sada preminuli profesor Radić, koji je nekad bio jedan od djelatnika, što bi za njega bio doživljaj nečega što je sanjao godinama", rekao je dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić za specijalnu emisiju HTV-a o spajanju Pelješkog mosta.

"Kada govorimo o konstrukciji, glavni projektant je tu imao sigurno puno muke, volje i želje da ovakvu jednu vitku konstrukciju predoči i omogući da se najbolje uklopi u prostor", dodao je.

Treba, kaže Lakušić, istaknuti i da se automatski radilo na svim dijelovima mosta. Na svakom od stupišta automatski se stvaralo povezivanje, nije se išlo stup po stup pa se segmentno rješavalo, nego odjednom sve, rekao je, dodavši kako se to pokazala kao, "moramo biti iskreni, jedna dobra, organizirana gradilišna skupina". Uspjeli su, kaže, povezivanjem proizvodnje segmenata u Kini, nadzorom te proizvodnje u Kini, dopremanjem u Hrvatsku, dopremanjem kompletne mehanizacije koja je omogućila jednu ovako brzu gradnju, uz kontinuiranu kontrolu i nadzor cijelog projekta, u roku završiti most.

Zašto se radovi vrše u kasnim ili jutarnjim satima?

Objasnio je i zašto se radovi vrše u kasnim ili jutarnjim satima. Tip konstrukcije je, objašnjava, takav da se uglavnom spajaju čelični materijali, pa su projektanti definirali da je noćno razdoblje najprikladnije za zavarivanje, između ostalog kako se ne bi u različitim terminima zavarivanja poremetilo stanje naprezanja u konstrukciji.

"U ovom trenutku vjerojatno nismo svjesni svih efekata"

Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, kaže kako je bilo puno varijanti spajanja hrvatskog teritorija.

"Bila je i podvodna varijanta, bila je čak i varijanta da se radi tunel ispod BiH, bilo je različitih tehničkih rješenja, međutim ovo se pokazalo kao optimalno. I doista, dobili smo jedan, u tehničkom smislu, vrhunski prometni objekt. Ono što je u širem prometno-logističkom kontekstu jako bitno, to je da je Hrvatska ovime ostvarila jedan od najvažnijih geostrateških ciljeva, jer više taj problem kontinentalnog diskontinuiteta ne postoji. Samim time ni Europa više nema taj problem. Mi smo punopravna članica Europske unije. Dubrovačko-neretvanska županija postaje ravnopravan, sastavni dio političko-gospodarskog prostora RH. Osim toga smatram da smo sve preduvjete za Schengen kao država zadovoljili, ja više ne vidim razloga da Hrvatska taj režim ne dobije od EU da ga uvede.

Bitno je da je ovo i dodatna afirmacija Hrvatske kao mediteranske, podunavske i srednjoeuropske zemlje i mi vjerojatno u ovom trenutku nismo svjesni svih efekata tih multiplikativnih faktora koji će se s vremenom dogoditi, a posljedica su završetka ovog jako važnog projekta za RH i EU", rekao je Mlinarić.

Vrijednost projekta je 526 milijuna eura, a Hrvatska je uspjela od Europe dobiti 420 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ta sredstva su znatno rasteretila hrvatski proračun i bez njih bismo teško izgradili most, zaključuje Mlinarić.