Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL/ Dubravka Petrić/PIXSELL

HRVATSKI građani plaćaju znatno veće kamate na kredite u odnosu na građane zemalja eurozone - prosječna kamata na stambeni kredit u Hrvatskoj trenutno iznosi 3,9 posto, dok u bogatijem dijelu Europe ona iznosi tek 1,9 posto.

Podaci o kreditima za lipanj pokazuju da kreditna aktivnost već duže vrijeme raste te su ukupni krediti građanima dosegnuli 121,8 milijardi kuna. U ukupnim kreditima najznačajniji udio, oko 43%, odnosi se na stambene kredite koji su premašili 52,6 milijardi kuna.

 

Stambeni krediti u Hrvatskoj u prosjeku duplo skuplji

Iako je Hrvatska dio Europske unije, hrvatski potrošači i dalje plaćaju duplo veće kamate na najznačajnije - stambene kredite. Iz Hrvatske narodne banke kažu da na visinu kamatne stope utječe cijeli niz faktora - od rizičnosti zemlje, do rizičnosti samog klijenta - a također skreću pozornost na činjenicu da su i unutar eurozone velike razlike u kamatnim stopama, te da su u nekim zemljama Europe kamate i veće nego u Hrvatskoj.

“Kretanje kamatnih stopa ovisi o čitavom nizu činitelja koji odražavaju domaće ekonomsko stanje i trendove, ali i okolnosti koje prevladavaju na međunarodnim financijskim tržištima. Jedan od ključnih činitelja je rizičnost zemlje u kojoj banka i potencijalni korisnici kredita djeluju i posluju. Usto, na kamatnu stopu za pojedinog klijenta utječe i procjena rizika tog zajmoprimca, kao i troškovi izvora sredstava banaka, regulatorni troškovi koje banka snosi radi zadovoljenja regulatornih zahtjeva te troškovi poslovanja banke (operativni troškovi) i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu. Slijedom navedenog, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u domaćoj valuti je u srpnju 2018. godine u Hrvatskoj iznosila 3,9%, u usporedbi s 1,9% u europodručju. Usporedimo li Hrvatsku sa skupinom novijih članica EU-a, s kojima se obično uspoređujemo zbog sličnih značajki, Hrvatska se nalazi otprilike u sredini te skupine. Tako su primjerice kamatne stope na stambene kredite veće u Rumunjskoj, Madžarskoj i Poljskoj. Treba napomenuti kako i unutar europodručja postoje značajne razlike među zemljama. Primjerice, u Litvi je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u srpnju 2018. iznosila 6,2%, što je više nego u Hrvatskoj, dok je s druge strane u Slovačkoj ona bila za 2,1 postotni bod niža nego kod nas”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Utjecaj ima i rizičnost zemlje

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

“Jedan od ključnih činitelja koji određuje visinu i dinamiku kamatnih stopa je percepcija rizičnosti zemlje. Jedna od mjera rizičnosti zemlje na međunarodnim financijskim tržištima je CDS (engl. Credit Default Swap) premija. Primjerice, tijekom financijske krize porasla je percepcija kreditnog rizika zemlje te je CDS premija za Hrvatsku u ožujku 2009. godine dosegnula 600 baznih bodova. Ipak, visoka likvidnost i rekordno niske kamatne stope na globalnom financijskom tržištu, a potom i oporavak domaće gospodarske aktivnosti i poboljšanje fiskalnih pokazatelja na domaćem tržištu pridonijeli su postupnom smanjenju CDS premije za Hrvatsku te je ona trenutno na razini od gotovo 100 baznih bodova. Spomenuto poboljšanje percepcije rizičnosti zemlje zasigurno je pridonijelo smanjenju kamatnih stopa na kredite banaka privatnom sektoru.

Kreditni rejting zemalja također je dobar pokazatelj za usporedbu percepcije rizičnosti po zemljama. Usporedba kreditnih rejtinga i kamatnih stopa po zemljama pokazala je da je veza između tih dviju varijabli vrlo uska i da su kamatne stope na stambene kredite u prosjeku više u zemljama koje imaju lošiji kreditni rejting. Također, ova usporedba ukazuje na to da su kamatne stope za stambene kredite u Hrvatskoj čak i nešto niže od razine na koju bi upućivao rejting Hrvatske”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Kamate su na povijesno najnižim razinama i mogle bi rasti

Na žalost, hrvatski potrošači ne mogu očekivati značajniji pad kamatnih stopa u kraćem roku i približavanje razinama kamata kakve su u eurozoni. S obzirom na to da su općenito kamate na povijesno najnižim razinama, najavljena promjena monetarne politike Europske središnje banke - koja je do sada puštala ogromne količine novca na tržište i tako rušila kamate, a čemu uskoro dolazi kraj - utjecat će na rast kamata.

“Što se tiče očekivanih kretanja kamatnih stopa u srednjem roku, s obzirom na povijesno niske kamatne stope na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje, za očekivati je da će uskoro doći do promjene smjera monetarne politike ESB-a, odnosno takozvane normalizacije monetarne politike, koja podrazumijeva podizanje njihove ključne kamatne stope. To bi moglo rezultirati pritiscima na rast kamatnih stopa kako u europodručju, tako i na hrvatskom financijskom tržištu. No, tempo i intenzitet normalizacije monetarne politike ESB-a i prelijevanja njezina učinka na hrvatsko tržište nije moguće predvidjeti.

Mogući rast kamatnih stopa u srednjem roku uslijed normalizacije monetarne politike ESB-a mogao bi biti ublažen daljnjim padom premije rizika za Hrvatsku. Naime, poboljšanje ekonomskih pokazatelja i povoljna makroekonomska očekivanja (prije svega očekivano daljnje smanjenje proračunskog manjka i javnog duga) upućuju da je moguć daljnji pad premije rizika države, što bi se posljedično moglo povoljno odraziti na kamatne stope koje plaća privatni sektor”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara