Zašto turisti kod nas troše manje nego kod drugih?

Zašto turisti kod nas troše manje nego kod drugih?
Foto: Index Grafovi: European Union

U PRVOJ polovici srpnja u Hrvatsku je stiglo 165 tisuća turista manje nego u istom razdoblju prošle godine, no kada se pogledaju predsezonski podaci, čini se da će usprkos ovoj “srpanjskoj rupi” turistička sezona i ove godine biti rekordna.

Potpune brojke za mjesec srpanj bit će objavljene početkom kolovoza, no za prvu polovicu godine podaci pokazuju da je ipak došlo do produljenja turističke sezone.

Tako je, primjerice, u svibnju broj dolazaka stranih turista porastao za 33,39 posto (1,509.720 dolazaka), a domaćih turista za 10,83 posto (209.685 dolazaka).

Broj noćenja stranih turista porastao je za 42,49 posto (5,886.522 noćenja), dok broj noćenja domaćih turista bilježi rast od 9,96 posto (566.409 noćenja).

Kada to sve zbrojimo, broj dolazaka u svibnju porastao je za 30,16 posto (1,719.405 dolazaka), dok je broj noćenja porastao za 38,88 posto (6,452.931 noćenje) u odnosu na prošlogodišnji svibanj.

U prvih šest mjeseci broj dolazaka stranih turista porastao je za 12,31 posto (5,473.636 dolazaka), dok je broj dolazaka domaćih turista veći za 10,07 posto (966.483 dolaska).

Broj noćenja stranih turista rastao je za 10,05 posto (22,211.320 noćenja), a sličan rast (10,68 posto) imala su noćenja domaćih turista (3,186.139 noćenja). Ukupno (strani i domaći turistički promet) broj dolazaka porastao je za 11,97 posto (6,440.119 dolazaka), dok je broj noćenja porastao za 10,13 posto (25,397.459 noćenja).

Posljednjih godina Hrvatska je po rastu turizma nadmašila konkurentske zemlje sjevernog Mediterana kao što su Grčka, Španjolska, Italija, Malta i Cipar, no hrvatski turizam suočava se s brojnim problemima i ima jako velik prostor za napredak u smislu povećanja prihoda kroz podizanje kvalitete usluga.

Rast noćenja, dolazaka i prihoda u odnosu na Mediteran

U studiji koju su izradili Kristian Orsini i Vukašin Ostojić iz Uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije, navodi se da turisti u Hrvatskoj troše znatno manje nego u konkurentskim zemljama. Potrošnja u Hrvatskoj je otprilike na 70 posto prosjeka Mediterana. Razlog je, naravno, turizam zasnovan na “suncu i moru” i u skladu s tim slabija turistička infrastruktura za niži segment tržišta.

Prosječna potrošnja po danu po osobi u Hrvatskoj u odnosu na konkurenciju (Prosjek Mediterana = 100)

Hrvatska u odnosu na konkurenciju još uvijek ima i najveću sezonalnost turizma, što je veliko opterećenje za turističku infrastrukturu kao što su veliki hoteli koji imaju određene troškove bez obzira na popunjenost.

Najviše noćenja stranih turista u ljetnim mjesecima

Zanimljivo je i da je većina noćenja stranih turista zabilježena u privatnom smještaju i kampovima. Dok je u konkurentskim zemljama dominantan hotelski smještaj, u Hrvatskoj glavnina noćenja stranih turista otpada na privatni smještaj i kampove.

Autori studije upozoravaju da oslanjanje na trenutni model turizma može biti neodrživo. Naime, turistički tokovi su podložni oscilacijama pa turizam, kao i svi drugi proizvodi i usluge, ima svoj “životni ciklus” i podložan je promjenama preferencija turista, kod kojih može doći do zasićenja.

Upozoravaju da se sve turističke destinacije suočavaju s rizikom stagnacije ili pada potražnje te da se kreatori politika ne bi trebali oslanjati isključivo na turizam, dok bi istovremeno trebali raditi na njegovoj diverzifikaciji - podizanju raznovrsnosti ponude.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara