Zašto virus usporava u Kini, a sve brže se širi u Europi?

Zašto virus usporava u Kini, a sve brže se širi u Europi?
Foto: Index

KORONAVIRUS SARS-CoV-2 posljednjih se dana brže širi izvan Kine nego u Kini, iz koje je došao. Mnogi se pitaju što to znači za Kinu, za svijet i za Europu?

Zašto broj novozaraženih u Kini pada? Hoće li Kina uspješno zaustaviti Covid-19? Može li nešto slično učiniti Europa? Može li novi koronavirus jenjati i nestati iz ljudske populacije kao što je nestao SARS ili će se pretvoriti u pandemiju i potom kružiti planetom kao sezonska bolest, kako kruži gripa? Što to znači za nas u Hrvatskoj?

Kolika je smrtnost?

Svatko bi volio znati odgovore na ova pitanja, a posebno na posljednje. No treba istaknuti da mi o Covidu-19, odnosno o virusu SARS-CoV-2 koji ga uzrokuje, još uvijek premalo znamo da bismo davali neka precizna predviđanja. Više možemo govoriti o tome što bi bilo kada bi bilo i eventualno što je vjerojatnije, a što manje vjerojatno.

Prva važna stvar, koju još ne možemo sa sigurnošću odrediti, jest smrtnost ove bolesti. Naime, prema kineskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti istraživanje provedeno na više od 72.000 oboljelih u Kini pokazalo je da je smrtnost novog koronavirusa (case fatality rate - CFR) oko 2,3%. Za sada se čini da je značajno opasniji od sezonske gripe kod koje je CFR manji od 0,1%. No brojni stručnjaci ističu da će se taj broj s vremenom mijenjati i vjerojatno značajnije padati kako otkrivanje oboljelih s blažim simptomima bude učinkovitije.

S druge strane, trebamo imati na umu da broj umrlih uvijek kasni za brojem oboljelih jer ljudi umiru po nekoliko tjedana nakon što obole, a prijavljivanje smrti također često kasni. Konačno, dio smrti može se krivo pripisati nekim drugim bolestima, primjerice kroničnom dijabetesu ili krvožilnim bolestima.

Pritom treba imati na umu da se već sada otkrivaju mnogi (mada ne i svi) s blagim simptomima jer inače ne bismo imali podatak da je njih u ukupnom broju oko 81%. Dakle, broj zaraženih sigurno je veći od potvrđenog, no vjerojatno je u nekoj manjoj mjeri i broj umrlih.

Pravi mortalitet znat ćemo tek kada epidemija završi i kada bude moguće podvući crtu. Sve što sada imamo su procjene.

Koliko je virus zarazan?    

Druga važna stvar koju još ne možemo sa sigurnošću odrediti jest koliko je zarazan virus. Jedno novo istraživanje objavljeno prošlu subotu na bioRxiv-u pokazalo je da SARS-CoV-2 ima 10 do 20 puta veći afinitet da se veže za receptore ljudskih stanica od virusa SARS-a. Zaraznost virusa izražava se faktorom koji se naziva osnovni reproduktivni broj R0 i podrazumijeva očekivani broj ljudi koje će jedna osoba zaraziti u populaciji u kojoj nitko nema prethodno razvijen imunitet na virus; dakle u populaciji koja nije cijepljena i nije prirodno prokužena. Budući da je ovo nova epidemija, širi se u populacijama koje nisu stekle imunost pa uglavnom govorimo o R0. On nije neka biološka konstanta i ovisi o brojnim čimbenicima, primjerice o uvjetima u okolišu kao što su vremenske prilike, temperature i sl. (sunce, ultraljubičaste zrake i vrućine uglavnom škode virusima) te o ponašanju u zaraženoj populaciji (nose li zaštitne maske i rukavice; koliko revno provode mjere samoizolacije i ograničavanja društvenih kontakata; koliko se pridržavaju higijenskih mjera, odnosno koliko često peru ruke, kišu li i kašlju pravilno, u lakat ili maramice, koliku razdaljinu drže od sugovornika; koliko često izlaze u napućena mjesta bez dobre ventilacije itd.). Drugim riječima, R0 se može značajno smanjiti mjerama otkrivanja, praćenja, izolacije, dezinfekcije i karantene.

Pritom je važno znati da se virus širi kada je R0 veći od 1, odnosno kada jedna osoba u prosjeku zarazi više od jedne osobe, a jenjava kada je R0 manji od 1. Trenutno se procjenjuje da je R0 za SARS-CoV-2 negdje između 1,4 i 6,6. Uglavnom se uzima da je R0 = 2,4.

 

Zašto širenje virusa usporava?

U slučaju epidemije Covida-19 u idealnim uvjetima očekivalo bi se da se eksponencijalno širi - da jedna osoba zarazi oko dvije, dvije zaraze četiri, četiri zaraze 16 itd. (grafikon GORE). Međutim, u realnom svijetu to nije tako. Virus nije stalno okružen istim uvjetima za širenje. Njegov rezervoar za širenje se smanjuje, a on postaje sve izoliraniji ljudima sa stečenim imunitetom.

Stoga je za razumijevanje širenja epidemije osim faktora R0 važan i faktor Re, što je oznaka za efektivni reproduktivni broj virusa. On postaje posebno važan u situacijama kada postoji cjepivo ili kada stanovništvo postaje prirodno prokuženo, odnosno kada postaje rezistentno. Re će postajati sve važniji kako se bolest širi i ljudi u sve većem broju razvijaju rezistenciju. U nekom ograničenom prostoru rezervoar onih koji još nisu oboljeli pa još uvijek mogu biti zaraženi sa širenjem epidemije će se smanjivati, dok će broj onih koji su preboljeli bolest i stekli otpornost, kao i broj umrlih, rasti. Na taj način će Re, koji je na početku isti kao R0, postupno padati prema nuli jer na kraju virus više neće imati koga zaraziti. Istovremeno, kako će rasti broj ljudi s rezistencijom, jačat će kolektivni imunitet pa će se virus sa zaražene osobe kroz sve veću šumu otpornih, sve teže i sporije probijati do nezaraženih osoba.

U slučaju uspostavljene karantene u nekom manjem području Re neće pasti na broj blizu 0, nego će se tek malo smanjiti jer će virus i dalje imati potencijal širiti se u okolna područja oko karantene (gif dolje predstavlja ilustraciju za karantenu s 200 ljudi).

Zašto broj novozaraženih u Kini pada?

Tu leži dio odgovora na pitanje zašto broj novozaraženih u Kini više ne raste svaki dan, nego stagnira. Drakonske mjere suzbijanja koje su provodile kineske vlasti i građani sasvim sigurno su usporile širenje virusa i smanjile njegov R0. Pritom treba imati na umu da se stvari mogu značajno promijeniti kada se svi kineski državljani vrate na svoje poslove, u škole, u javni prijevoz i uopće u normalan život. Nitko ne zna hoće li se širenje bolesti ponovno pojačati kada mjere značajnije olabave, a to je nužno učiniti, između ostalog i zbog ekonomskih razloga. Kinesko gospodarstvo nalazi se pod enormnim pritiskom, koji je teško izdržati dulje vrijeme.

Hoće li virus nestati s dolaskom proljeća?

Treća važna stvar koju ne znamo jest ima li SARS-CoV-2 svojstvo sezonalnosti. Kada bi imao, kao što imaju neki drugi koronavirusi prehlade ili pak virusi gripe, onda bi postojala mogućnost da bolest jenja s dolaskom proljeća, barem na sjevernoj hemisferi. Na temelju sličnosti s virusima prehlade koji uglavnom vole hladnije dijelove godine i na temelju činjenice da se za sada uspješnije širi sjevernom hemisferom nego južnom  (u Australiji, Africi i Južnoj Americi), može se pretpostaviti da ima svojstvo sezonalnosti, no to je još uvijek daleko od potvrđenog. Naime, epidemija SARS-a 2003. godine trajala je skroz do srpnja, a MERS se javlja i po ljeti. Oba ta virusa su iz iste obitelji pa im i karakteristike sezonalnosti mogu biti slične.

Koliko brzo virus mutira?

Konačno, ne znamo ni koliko brzo virus mutira ni koliko dugo traje stečeni imunitet. Ako brzo mutira, a SARS-CoV-2 ima to svojstvo kao i slični drugi virusi koji se temelje na jednostavnijem i kratkom RNK-u, a ne na DNK-u, postoji mogućnost da se ljudi koji su ga preboljeli relativno brzo ponovno zaraze, osobito ako jedna zaraza ne stvara dovoljno jak imunitet.

Prema nekim informacijama, koje tek treba provjeriti, jedan takav slučaj ponovne zaraze već je zabilježen u Japanu.

Ilustracija širenja virusa u karanteni

Postoji još cijeli niz drugih nepoznanica. No na temelju osnovnih podataka kojima raspolažemo, a prema kojima je zaraznost virusa R0 = 2,4, a mortalitet CFR = 2,3%, možemo konstruirati pojednostavljeni model koji zorno ilustrira kako se širi epidemija i kako u njoj funkcionira karantena (pogledajte gif gore). Veći krug predstavlja neku širu populaciju, a manji u njemu karantenu u koju je smješteno 200 ljudi (to nije karantena s bolničkim uvjetima u kojoj bi svaki bolesnik bio odvojen od drugoga). Epidemija se u karanteni širi relativno brzo, broj zaraženih raste te kroz 50 dana obole svi. Broj novozaraženih tada pada na 0 jer u karanteni više nema ljudi na koje bi se virus mogao prenositi. Istovremeno je broj oporavljenih došao na 197, a broj umrlih do tri.

Razlike u kulturi i profilu stanovništva Europe i Kine

Kako će se europske vlasti i nacije ponašati u ovoj epidemiji teško je točno predvidjeti. Imajmo na umu da je kultura u Kini mnogo više kolektivistička nego na Zapadu, u kojem je više individualistička. Također, kineske komunističke vlasti značajno su rigoroznije, a stanovništvo je značajno discipliniranije. Doživljaj ljudskih prava i sloboda te spremnost na prihvaćanje smanjivanja istih radi općeg interesa nisu isti u Kini i na Zapadu.

Također treba uzeti u obzir da je europsko stanovništvo u prosjeku starije od kineskog. U EU ima mnogo više kroničnih bolesnika na terapiji, koji žive aktivnim životom. Primjerice, imunosuprimiranih i imunodeficijentnih u svim kategorijama populacije ima oko 2,3 posto.

S druge strane, Kinezi u prosjeku značajno više puše, a neke nove studije pokazuju da bi pušači mogli biti jedna od rizičnih skupina. To bi mogao biti jedan od razloga značajno veće smrtnosti muškaraca nego žena u Kini. Naime, velika većina pušača ondje su muškarci.

Optimistične i pesimistične opcije

Za kraj zaključimo da bi u najboljem slučaju virus mogao imati sezonsku prirodu, da bi mogao početi jenjavati u travnju, da bi za to vrijeme europske i druge vlasti strogim mjerama mogle drastično usporiti njegovo širenje te da bi on mogao biti zaustavljen uz relativno male zdravstvene i ekonomske posljedice. U tom optimističnom scenariju do kraja godine imali bismo učinkovito cjepivo, kvalitetne antivirusne lijekove, efikasne brze testove i sl.

U najgorem slučaju drugi narodi neće biti tako uspješni u suzbijanju Covida-19 kao Kinezi. Virus će se proširiti svijetom, postati pandemija i s vremenom zaraziti milijarde, slično kao što gripa svake godine zarazi oko milijardu ljudi. On će postati nova opasna sezonska bolest koja će se redovno prelijevati s jedne polutke na drugu ovisno o tome koliko će jako biti izražena njezina sezonalnost. Pritom će odnositi na stotine tisuća života, kao što to čini sezonska gripa (prema procjenama WHO-a, oko 400.000 ljudi umire od gripe u svijetu svake godine). U međuvremenu će uzrokovati goleme gospodarske štete, a možda i recesiju. Znanstvenici neće uspjeti razviti cjepivo još dulje vrijeme, godinu ili dvije, a virus će u međuvremenu toliko mutirati da će cjepivo, čak i kada bude otkriveno, trebati prilagođavati mutiranom virusu.

Prema časopisu The Wall Street Journal, epidemiolog Marc Lipsitch s Harvarda vjeruje da će koronavirusom ove godine vjerojatno biti zaraženo 40 do 70 posto svjetske populacije, s time da je neizvjesno koliko će ih pokazati simptome.

Slične procjene imaju i Ira Longini, biostatističar i savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, koji smatra da bi moglo oboljeti oko dvije trećine globalne populacije te Gabriel Leung, s katedre za javnozdravstvenu medicinu Sveučilišta u Hong Kongu, koji vjeruje da bi, ako se potvrdi da jedan oboljeli u prosjeku uistinu zarazi oko dvije i pol osobe, u godini dana moglo biti zaraženo od 60 do 80 posto svjetskog stanovništva.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara