Foto: Hina

ZASTUPNIČKI dom parlamenta BiH i dalje je duboko podijeljen po pitanju gradnje hrvatskog Pelješkog mosta, potvrdila je rasprava vođena u srijedu u nastavku sjednice započete prošlog tjedna.

Na dnevnom redu ponovo je razmatranje informacije o Pelješkom mostu koju je pripremilo ministarstvo prometa i komunikacija BiH, a između hrvatskih i bošnjačkih zastupnika opet su razmijenjene optužbe o izdaji nacionalnih interesa, uroti čiji je navodni cilj unitarizacija BiH, ali i istaknuta upozorenja kako otvaranje ovakvih pitanja može ozbiljno ugroziti dobrosusjedske odnose.

24 od 42 zastupnika podržala deklaraciju o utvrđivanju granice na moru

Informacija koja se našla pred zastupnicima sadrži podatke o tome kako je planirana gradnja mosta, konzultacijama koje su o tome provedene i načelnim zaključcima tijela vlasti u BiH o tom pitanju.

Na poticaj Stranke demokratske akcije (SDA) 24 od 42 zastupnika ranije su svojim potpisima podržala deklaraciju čija je bit da se gradnja Pelješkog mosta poveže s utvrđivanjem granične crte na moru kao preduvjeta realiziranja tog projekta, pa će se po okončanju rasprave o svim točkama dnevnog reda glasati i o eventualnom usvajanju tog dokumenta.

Predsjedateljica Zastupničkog doma Borjana Krišto (HDZ BiH) kazala je kako je veliko pitanje je li predložena deklaracija uopće u skladu s interesima BiH, a s obzirom na činjenicu da parlament BiH ima dva doma, odluke koje donese samo jedan od njih nisu obvezujuće stajalište ni za koga.

Deklaracija je, kako je pojasnila Krišto, tek "načelno mišljenje".

"Bošnjačke stranke pokušavaju kazniti Hrvatsku zbog zalaganja za prava Hrvata u BiH"

Njeno je stajalište da kronologija cijelog slučaja jasno pokazuje da je projekt Pelješkog mosta rezultat kontinuiranog dijaloga i usuglašavanja s Hrvatskom, a njih se sada pokušava retroaktivno obezvrijediti donošenjem nekih novih zaključaka i slanjem različitih pisama.

Predsjednik kluba zastupnika HDZ BiH, Nikola Lovrinović, ocijenio je kako bošnjačke stranke otvaranjem pitanja gradnje Pelješkog mosta "pokušavaju disciplinirati Hrvatsku" i tako je kazniti zbog njezina zalaganja za prava Hrvata u BiH.

Ustvrdio je kako se pitanje razgraničenja s Hrvatskom na moru neopravdano uvuklo u raspravu o Pelješkom mostu.

"Ovo je rasprava o nekoj sasvim drugoj temi", kazao je Lovrinović ističući kako gradnja mosta i temeljem zaključka Vijeća ministara BiH ni na koji način ne prejudicira rješavanje drugih pitanja poput granice.

Zastupnik Demokratske fronte (DF) Damir Bećirović inzistirao je na tome da valja poštivati obvezujući zaključak Predsjedništva BiH iz 2007. u kojemu se također traži utvrđivanje granice na moru kao preduvjeta svakog daljnjeg koraka.

"To je stav BiH i ništa drugo", kazao je Bećirović ističući da su stoga besmislena sva pisma o Pelješkom mostu koja su u protekla dva tjedna poslana iz BiH na adrese u Hrvatskoj i Bruxellesu, a istodobno je predsjedateljici Krišto predbacio da se ponaša kao da predsjedava Hrvatskim saborom, a ne kao netko tko bi trebao zastupati interese BiH.

Zastupnici su imali razne prijedloge za rješenje problema

Neki zastupnici imali su i originalne prijedloge za rješenje problema gradnje Pelješkog mosta poput onoga Salke Sokolovića iz reda nezavisnih, koji je kazao kako bi trebalo "revidirati" hrvatski pomorski zakonik jer je on "zatvorio bosanskohercegovačko more".

Zastupnik Fehim Škaljić iz Saveza za bolju budućnost (SBB) upozorio je ipak kako je Hrvatska "suviše važan" susjed njegovoj zemlji, pa bi valjalo paziti da prijepori oko mosta ne ugroze ukupne međudržavne odnose.

Kazao je kako u SBB-u drže da granica mora biti mjesto susreta i mjesto na kojemu se gradi, a pozivaju samo da se u parlamentima dviju država što prije ratificira ugovor o granici potpisan 1999.

Njegov stranački kolega Damir Arnaut kazao je kako je nužno da BiH bez ikakve odgode kao pomorska država odredi svoje polazne crte na moru.

Zastupnica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević pozvala je na rješavanje ovog problema u paketu, odnosno zajedno s inzistiranjem na gradnji mosta kod Gradiške na Savi te na ponovnom stavljanju u promet unske pruge koja ide preko BiH, a ujedno predstavlja najkraću željezničku vezu između Zagreba i Splita.

"Problem riješiti dogovorom"

Zastupnik Momčilo Novaković, ujedno predsjedatelj parlamentarnog Povjerenstva za promet i komunikacije, inzistirao je na tome da treba prekinuti s praksom pojedinačnih dopisivanja s različitim institucijama uz zlouporabu znakovlja države i tijela vlasti, poput parlamenta koji svojim odlukama ne stoji iza takvih stajališta.

Kazao je kako je nedopustivo da ni nadležno ministarstvo ni Vijeće ministara BiH ne predlaže što dalje učiniti, pa je sugerirao što bržu uspostavu izravne komunikacije s tijelima vlasti u Hrvatskoj kako bi se problem riješio i tako izbjegao rizik dodatnog kompliciranja odnosa sa susjednom državom, što bi neizbježno utjecalo i na planove BiH za približavanje Europskoj uniji.

"Cilj je da se odnosi s Hrvatskom i drugim susjedima rješava dogovorom, a nikakvim arbitražama", kazao je Novaković.

Glasanje o stajalištima Zastupničkog doma očekuje se tek po okončanju rasprave o svim točkama dnevnog reda, a kada će to biti potpuno je neizvjesno jer se očekuje i rasprava o povjerenju Vijeća ministara u uvjetima kada nema jasno definirane vladajuće većine.