Zauzet ključni prolaz u Crvenom moru. Princ molio Trumpa da bombardira, ovaj odbio
SAUDIJSKI prijestolonasljednik Mohammed bin Salman sinoć je dvaput zvao američkog predsjednika Donalda Trumpa i tražio od njega da pokrene zračne napade na hutiste, dok su se ti proiranski pobunjenici približavali ključnom tjesnacu na Crvenom moru, otkrila su dvojica američkih dužnosnika za Axios.
Trump ga je odbio, a američki dužnosnici naglašavaju kako administracija zasad ne planira izravnu vojnu intervenciju protiv hutista.
Cijene nafte su u četvrtak naglo skočile jer su hutisti zauzeli strateški obalni grad u Jemenu i time stigli nadomak tjesnaca Bab el-Mandeb, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za globalnu trgovinu i saudijski izvoz nafte. Budući da Iran već ometa promet kroz Hormuški tjesnac, kontrola hutista nad prolazom Bab el-Mandeb dala bi Teheranu u ruke golem utjecaj protiv SAD-a i njegovih saveznika u Zaljevu.
Amerikanci šalju podatke, ali odbijaju slati avione
Sjedinjene Američke Države zabrinute su zbog brzog širenja sukoba u Jemenu i pojačavaju podršku Saudijskoj Arabiji, no istovremeno pod svaku cijenu pokušavaju izbjeći izravan vojni angažman.
Zapovjednik Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM), admiral Brad Cooper, otputovao je u četvrtak u Saudijsku Arabiju na hitne koordinacijske sastanke, potvrdila su dva upućena izvora. Saudijsko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća odbili su komentirati ove navode.
Sukob Saudijske Arabije i hutista ponovno se rasplamsao u srpnju, nakon što je Rijad spriječio slijetanje iranskog aviona u Sanu. U avionu su bili visoki dužnosnici hutista koji su se vraćali s pogreba bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija. Mohammed bin Salman tada je od Trumpa tražio političku podršku za napad na zračnu luku u Sani, no jasno je poručio da Saudijskoj Arabiji ne treba američka vojna pomoć. Trump mu je tada dao podršku.
Hutisti su na to uzvratili napadima na saudijske tankere u Crvenom moru, ugrozivši ključnu rutu za izvoz nafte, a ubrzo su mete postala i energetska postrojenja na teritoriju Saudijske Arabije. Rijad i njegovi jemenski saveznici odgovorili su zračnim udarima i kopnenim ofenzivama.
Preokret u Rijadu: Od samouvjerenosti do poziva u pomoć
Saudijski zahtjev za izravnom američkom vojnom intervencijom označava potpuni zaokret u odnosu na srpanj, kada je Rijad uvjeravao Washington da situaciju s hutistima može riješiti samostalno. No kako su borbe bjesnile, Saudijci su počeli tražiti sve veću američku pomoć.
Američki vojni i civilni dužnosnici proteklih su tjedana jasno poručivali saudijskim kolegama kako glasi Trumpova zapovijed: američke snage moraju ostati fokusirane na Iran i Hormuški tjesnac, bez otvaranja novog bojišta.
U četvrtak, dok su hutisti napredovali prema lučkom gradu Moki, a jemenske snage pod saudijskom podrškom bile u povlačenju, bin Salman je prvi put nazvao Trumpa kako bi ga izvijestio o rasulu na terenu. Nekoliko sati kasnije nazvao ga je ponovno i izravno zatražio da zapovijedi američke udare na položaje hutista.
Trump je to odbio. Ipak, jedan američki dužnosnik potvrdio je da će administracija Saudijcima ustupiti obavještajne podatke o kretanju hutista i koordinate ciljeva. U Saudijskoj Arabiji već se nalazi oko 200 američkih vojnika koji pružaju neborbenu podršku.
Visoki dužnosnik Trumpove administracije dao je do znanja da je Washingtonu prioritet slobodna plovidba Crvenim morem, dok samu borbu na terenu prepušta regionalnim partnerima. "SAD je fokusiran na zaštitu svojih temeljnih nacionalnih interesa, poput osiguravanja slobode plovidbe Crvenim morem, dok istovremeno jačamo partnere u regiji kako bi preuzeli vodstvo u rješavanju sigurnosnih izazova. U stalnom smo kontaktu sa Saudijskom Arabijom i vladom Jemena", rekao je dužnosnik.
Zauzeli ključni otok i preuzeli cijeli prolaz
U međuvremenu, situacija na terenu dodatno se zakomplicirala. Jemenski pobunjenici zauzeli su ključni otok Mayyun u Crvenom moru i time praktički dovršili preuzimanje kontrole nad tjesnacem Bab el-Mandeb, potvrdili su lokalni dužnosnici i očevici za agenciju AFP. Riječ je o otoku, poznatom i pod imenom Perim, koji sam tjesnac prirodno dijeli na dva plovna pravca. Očevici javljaju da se naoružani borci u vojnim vozilima raspoređuju duž obale.
Pad otoka uslijedio je neposredno nakon što su hutisti osvojili i strateški lučki grad Moku, natjeravši u bijeg provladine snage iza kojih stoji Saudijska Arabija. U ofenzivi na jugozapadnoj obali već su poginule stotine ljudi, a tisuće su morale napustiti svoje domove.
Puklo primirje, gori naftna infrastruktura
Paralelno s osvajanjem obale, pobunjenici su na jug Saudijske Arabije lansirali desetke dronova i projektila. Ranili su 73 civila, a na nekoliko naftnih postrojenja buknuli su požari, zbog čega je proizvodnja privremeno obustavljena. Hutisti tvrde da je to bio odgovor na saudijske zračne udare na sjeverozapadu Jemena, gdje je u pogođenom zatvoru u gradu Hazmu poginulo najmanje 23 civila.
Ovim sukobima raspalo se neslužbeno četverogodišnje primirje između hutista i koalicije predvođene Saudijskom Arabijom. Ruta kroz Crveno more danas je ključna za svjetski izvoz nafte jer je plovidba kroz Perzijski zaljev zbog napetosti s Iranom ionako opasna, pa kontrola pobunjenika nad tjesnacem predstavlja golem globalni rizik.