HRVATSKO biološko društvo 1885 trodnevnim se kolokvijem ´Dvostruka uzvojnica pedeset godina poslije´ priključilo znanstvenicima diljem svijeta koji ove godine obilježavaju pola stoljeća od razrješenja strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA) epohalnoga otkrića britanskoameričkoga znanstvenog ´dvojca´ Francisa Cricka i Jamesa Watsona.

Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) u Zagrebu bio je mjesto na kojemu su tijekom tri dana znanstvenici razgovarali o tom znanstvenom otkriću u njegovoj povijesnoj perspektivi.

Razmijenili su i najnovije spoznaje u znanstvenim područjima koja su se razvila zahvaljujući Watson-Crickovu otkriću za koje su oni 1962., devet godina poslije razrješenja strukture DNA, i ´ovjenčani´ Nobelovom nagradom.

Hrvatsko biološko društvo kolokvij je posvetilo akademiku Željku Trgovčeviću, jednom od najpoznatijih hrvatskih molekularnih biologa, u čiju spomen je utemeljena i nagrada za mlade hrvatske molekularne biologe.

Na iznimne znanstvene rezultate akademika Trgovčevića u pismu koje je uputio sudionicima kolokvija podsjetio je i Miroslav Radman, svjetski poznat znanstvenik hrvatskoga podrijetla.

Radman koji trenutačno sudjeluje na znanstvenome skupu o istoj temi - 50. obljetnici Watson-Crickova otkrića u Cold Spring Harbor laboratorijima u New Yorku istaknuo je kako je smrću akademika Trgovčevića nastala velika praznina u hrvatskoj molekularnoj biologiji.

Kako piše Radman, tu bi prazninu trebali nadomjestiti znanstvenici koji će raditi u mediteranskome institutu za znanosti o životu u Splitu.

Profesor Radman potaknuo je osnivanje toga instituta koji će biti smješten u vili Dalmaciji.

Radovi na sanaciji toga prostora već su počeli temeljem ugovora koji su nedavno potpisali Ministarstvo znanosti i tehnologije i Sveučilište u Splitu, a trebali bi biti gotovi do početka nove 2003./2004. akademske godine.

Po riječima predsjednice Društva Vesne Besendorfer, kolokvij je trebao i ´otškrinuti vrata´ u to kojim se putovima želi ići u istraživanjima na području molekularne biologije.

Na kolokviju su izlagali i akademici Željko Kućan, Milan Meštrov, Sibila Jelaska.

Akademik Kućan govorio je o Watson-Crickovu otkriću u povijesnoj perspektivi, akademik Meštrov o ekologiji u teoriji i praksi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, akademik Sibila Jelaska govorila je o utjecaju metoda kulture tkiva i stanica na razvoj biljne biologije.

Završnoga dana kolokvij Josip Balabanić održao je predavanje pod nazivom ´Teorija descendencije kao teorija ascendencije´, a Darko Polšek govorio je o ulozi biologije u sociologiji.