Zbog klimatskih promjena opasna bolest koju prenose komarci širi se sve brže

Zbog klimatskih promjena opasna bolest koju prenose komarci širi se sve brže
Foto: EPA

DENGA groznica koju uzrokuju komarci naveliko se širi Azijom uslijed velikih klimatskih promjena, pri čemu je do sada zabilježeno više od 1000 smrtnih slučajeva i stotine tisuća zaraženih. 

Epidemija u Bangladešu najveća je u toj zemlji dosad, pri čemu je samo u kolovozu ove godine zaraženo pet puta više ljudi nego u cijeloj 2018. godini, a 57 ljudi je umrlo. 

Slična situacija je u drugim zemljama regije te je veći broj zaraženih i umrlih zabilježen i u Kambodži, Laosu, Maleziji, Singapuru, Šri Lanki, Tajlandu i Vijetnamu, dok je na Filipinima epidemija proglašena na nacionalnoj razini budući da je 1107 ljudi umrlo, a više od 250.000 zaraženo od početka ove godine, javlja CNN

Riječ je o bolesti čestoj u tropskim i suptropskim krajevima za vrijeme sezone kiša. 

Znanstvenici tvrde da je sve toplije i vlažnije vrijeme u tim krajevima stvorilo idealne uvjete za razmnožavanje komaraca, kojemu pak dodatno pomaže nagla urbanizacija i nedostatak adekvatne zdravstvene skrbi u mnogim azijskim državama. 

Opis bolesti 

Denga groznica je virusna bolest koju prenose komarci vrste Aedes, Uobičajeni simptomi te bolesti su glavobolja, bolovi u mišićima, povišena temperatura i osip, iako svega 25 posto zaraženih osoba pokazuje neki oblik simptoma. Ekstremni slučajevi mogu dovesti do krvarenja, šoka, zatajenja organa te u konačnici i smrti. 

Procjenjuje se da se nijedna druga virusna bolest koju prenose komarci ne širi brže te je u posljednjih 50 godina postala endemičnom u čak 100 zemalja na svijetu. 

Znanstvenici već dulje vrijeme upozoravaju da globalno zatopljenje dovodi do stvaranja klimatskih uvjeta idealnih za širenje bolesti koje prenose komarci, krpelji i drugi nametnici. 

Jedna nedavno objavljena studija govori kako bi se broj oboljelih do 2080. mogao povećati za čak milijardu. 

Komarci koji prenose denga groznicu lako se razmnožavaju u urbanim sredinama i promjene u okolišu utječu na način na koji se virus u njima replicira, što povećava opasnost od zaraze kod ljudi. 

Nestabilno vrijeme otežava predviđanje epidemija  

Od početka ove godine prirodne katastrofe poput poplava, suša i ciklona dovele su do raseljavanja više od 7 milijuna ljudi. 

Vremenski uvjeti postaju sve teže predvidivi, što istodobno otežava i predviđanje izbijanja epidemija zaraznih bolesti poput denga groznice. 

El Niño, vremenski fenomen koji dovodi do zagrijavanja atmosfere, također je bitno doprinio pojavi suša u jugoistočnoj Aziji. 

Također, promjena u klimi očituje se i u pljuskovima koji s prekidima traju više mjeseci, što pogoduje razmnožavanju komaraca puno više negoli kratka sezona monsuna.  

Znanstvenici tvrde da će se s klimatskim promjenama koje uzrokuje globalno zatopljenje bolesti poput denga groznice i zike zajedno sa svojim prijenosnicima sve više širiti na sjever, pri čemu opasnost prijeti i Europi, SAD-u, Kanadi, istočnoj Aziji, istočnoj Africi i dijelovima Srednje Amerike 

Suvremeni način života također snosi dio odgovornosti 

Klimatske promjene nisu jedini razlog naglog širenja denga groznice. Mobilnost ljudi koja je danas puno izraženija nego prije 50 godina bitno pogoduje širenju virusa denga groznice na mjestima gdje ranije nisu zabilježeni slučajevi te bolesti. 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tako navodi potencijalnu opasnost od izbijanja epidemije u Europi, budući da su 2010. zabilježeni prvi slučajevi bolesti u Hrvatskoj i Francuskoj, dok je 2012. čak 2000 ljudi zaraženo na portugalskom otočju Madeiri. 

Stručnjaci su složni da će i područja ranije imuna na tropske bolesti, poput Europe i Sjeverne Amerike, u budućnosti postati plodno tlo za njihov razvoj. 

Borba protiv širenja denga groznice 

Budući da trenutno još uvijek ne postoji pouzdano cjepivo koje bi se koristilo u sprječavanju zaraze, jedini efektivni način borbe protiv bolesti zasad je sprječavanje njenog širenja koje vrše komarci. 

Neprofitna organizacija World Mosquito Program tako se, primjerice, koristi bakterijama koje se javljaju u prirodi kako bi umanjila sposobnost komaraca da prenose virus. Riječ je o bakteriji vrste Wolbachia koja se ubrizgava u jajašca komaraca s ciljem postizanja otpornosti na denga virus, nakon čega se ta jajašca ili pak odrasli komarci puštaju u područja gdje je bolest prisutna. 

Znanstvena istraživanja dokazala su efikasnost ovakvog načina borbe protiv bolesti, budući da su područja poput Queenslanda u Australiji, Vijetnama i Indonezije zabilježila značajan pad oboljelih od denga groznice. Znanstvenici to objašnjavaju činjenicom da se bakterija Wolbachia kod komaraca uspješno prenosila s generacije na generaciju. 

Napredak je također ostvaren i kada je riječ o klimi, budući da se u područjima u kojima je bolest prisutna intenzivno radi na izgradnji sustava koji bi predvidjeli klimatske uvjete u budućnosti, a time i potencijalni rizik od izbijanja novih epidemija. 

Cilj WHO-a je educirati ljude o bolesti i na taj način smanjiti broj smrtnih slučajeva. 

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara