NA SVJETSKIM su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, nakon dva tjedna rasta, jer loši gospodarski podaci i slabi kvartalni poslovni rezultati kompanija ukazuju na velike štete od koronakrize.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,9 posto, na 23.775 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,3 posto, na 2.836 bodova, a Nasdaq indeks 0,2 posto, na 8.634 boda.

Od samog početka tjedna najveća svjetska burza bila je pod pritiskom jer je na američkom tržištu terminska cijena sirove nafte, prvi put u povijesti, zaronila u negativno područje.

Pad potražnje za naftom

Naime, dan prije nego što su ugovori s isporukom nafte u svibnju istjecali, trgovci nisu imali kome prodati, ali ni gdje uskladištiti naftu. Stoga su nudili 37 dolara po barelu svakom trgovcu koji ga je htio preuzeti.

Posljedica je to pada potražnje za naftom jer milijarde ljudi širom svijeta ostaju kod kuće zbog strogih mjera za suzbijanje koronavirusa. Zbog toga su rafinerije smanjile proizvodnju, pa su skladišta puna.

„Energetsko tržište nam govori da se potražnja neće vratiti tako skoro, da postoji prevelika ponuda. Pad cijene barela u negativno područje ponajviše je tehnički problem, u skladištenju, no razlika između ponude i potražnje i dalje je velika, s obzirom na to da je potrošnja pala oko 30 posto, dok je OPEC smanjio ponudu za 10 posto“, kaže Kevin Flanagan, direktor u tvrtki WisdomTree Asset Management.

Tijekom tjedna cijene nafte su se oporavile, no i dalje se kreću oko najnižih razina u 20-ak godina.

Očekuje se rekordan pad američkog BDP-a

Ulagače su razočarali i slabi podaci iz američkog gospodarstva. Doduše, prošloga je tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 4,4 milijuna, manje nego tjedan dana prije, no ukupni podaci pokazuju da je u posljednjih pet tjedana bez posla ostalo više od 26 milijuna Amerikanaca, čime su izbrisana sva radna mjesta stvorena od financijske krize 2008. godine.

Kevin Hassett, ekonomski savjetnik Bijele kuće, kazao je ovih dana da bi bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju mogao zabilježiti rekordan pad jer su mnogi dijelovi gospodarstva blokirani, no nije objavio detaljnije brojke.

U anketi Reutersa analitičari, pak, procjenjuju da bi najveće svjetsko gospodarstvo u prvom tromjesečju moglo pasti oko 5 posto, a u drugom znatno više, pa čak i 30 posto.

Pad zarada kompanija

To će zasigurno ostaviti dubok trag i na poslovanju kompanija, pa analitičari smanjuju svoje procjene.

Sada u anketi Reutersa očekuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu pasti 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prošloga tjedna očekivali pad od 12,8 posto.

Pad zarada od 15 posto na godišnjoj razini bio bi najveći pad od financijske krize, a u tekućem tromjesečju pad zarada mogao bi biti i veći. Procjenjuje se da bi mogle pasti i više od 30 posto.

Ulagače je razočarala i vijest da lijek remdesivir američke tvrtke Gilead Science u prvom ispitivanju nije poboljšao stanje pacijenata ni smanjio prisutnost patogena u krvotoku.

Prije tjedan dana u taj su lijek polagane velike nade jer su u prvoj studiji bolesnici od covid-19 pozitivno reagirali na taj lijek.

„Osjetljivost tržišta na svaku vijest o medicinskom tretmanu koronavirusa pokazuje koliko očajno ulagači čekaju znakove da bi se globalno gospodarstvo moglo vratiti u normalu. A svaka loša vijest uznemiri tržište“, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.

Gospodarstvo EU-a past će između 5 i 10 posto

Posljednjih su tjedana cijene dionica na Wall Streetu snažno porasle, zahvaljujući nadi ulagača da je širenje koronavirusa blizu vrhuncu, da će se uskoro olabaviti restrikcije na poslovanje kompanija i da će veliki fiskalni i monetarni poticaji ublažiti gospodarske štete.

Zbog toga je S&P 500 indeks porastao više od 20 posto u odnosu na svoju najnižu razinu u ožujku.

No, i dalje je oko 16 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 posto, na 5.752 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,7 posto, na 10.336 bodova, a pariški CAC 2,4 posto, na 4.393 boda.

Gospodarstvo Europske unije moglo bi ove godine pasti između 5 i 10 posto, kazao je prošloga tjedna povjerenik EU-a za industriju Thierry Breton. U fokusu ulagača bili su i poslovni rezultati europskih kompanija, koji bi mogli biti najslabiji od financijske krize 2008. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava STOXX 600 indeksa u prvom tromjesečju pale 22 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

I azijske su burza prošloga tjedna pale. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 3,2 posto, na 19.262 boda.