Foto: 123rf

ZAKAŠNJELI mraz ovog je proljeća uzrokovao velike štete hrvatskim voćarima. Štete se još zbrajaju, no već je poznato da je u pojedinim županijama šteta stopostotna. U trgovinama će tako ove sezone manjkati domaćeg voća, zbog čega je moguć i rast cijena.

Jagode, trešnje, jabuke, marelice i drugo sezonsko voće ove će godine u prodaji biti češće iz uvoza nego domaće. Sezona prodaje domaćih jagoda trajat će kraće nego inače, a manjkat će i drugog domaćeg voća. Zakašnjeli val hladnoće uništio je urod domaćih proizvođača, kaže direktor tvrtke koja se bavi distribucijom Siniša Erceg.

"Trešanja neće biti, jagoda neće biti u tolikoj količini, voća će definitivno manjkati", rekao je Erceg.Gubici će se nadomjestiti uvozom, pa razloga za zadovoljstvo imaju uvoznici, kaže Erceg.

Očekuje se i slabiji rast cijena, koji prema mišljenju Matije Brlošića iz Poljoprivredne komore ipak nije opravdan..

"Ako je toliko velik uvoz rušio cijenu, nema razloga da cijena ide gore, ako domaćeg roda nema, dakle vidjet ćemo, očito su trgovci manipulatori."

Proizvodnja domaćeg voća ugrožena je i dugoročno. Voćari koji zbrajaju gubitke neće moći održavati voćnjake, upozorava predsjednik Voćarske zajednice Željko Banjavčić.

Loš sustav potpore

"Zbog manjih sredstava može se dogoditi da se zapuste velike površine u koje se u proteklih 10, 15 godina puno ulagalo."

Hrvatska voćarska zajednica uputila je stoga zahtjeve vladi i ministarstvu za pomoć voćarima. U kratkoročnim mjerama je financijska pomoć za održavanje voćnjaka, oslobađanje od plaćanja najma državnog zemljišta i komunalnih naknada, a radi očuvanja zaposlenosti oslobađanje plaćanja doprinosa za zaposlene. Također, od HBOR-a traže otpis postojećih kredita. A važno je uspostaviti i dugoročan efikasan sustav potpore..

"Očito je da mehanizmi i pravilnici su uzrok tome, jedna opća pasivnost je bila u prošlosti, kada su u pitanju elementarne nepogode, mi smo prije 3,4 godine imali nepogodu koja je zahvatila istočni dio Hrvatske u voćarstvu, nitko nije reagirao."

Zbog lošeg sustava dio proizvođača ostat će bez naknade štete. Prvotno procijenjena šteta od oko 110 milijuna eura mogla bi se popeti na 300 milijuna jer su neki proizvođači tek naknadno utvrdili posljedice pa su i zakasnili s prijavom štete. Iz voćarske zajednice traže i aktivnije lobiranje za pomoć Europske unije, koja je moguća.

Zatražile su ju austrijske vlasti, kaže Banjavčić jer nepogoda je osim hrvatskih pogodila i proizvođače u Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. Još je to jedan udarac nakon prošlogodišnje krize uzrokovane ruskim embargom koji je još uvijek na snazi.