UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da posjete američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera Moskvi, bez dolaska u Kijev, smatra "nepoštovanjem".

Witkoff i Kushner posjetili su rusku prijestolnicu krajem prošle godine, kada su pregovori o primirju s ciljem okončanja rata u Ukrajini dobivali na zamahu, te ponovno u siječnju. Witkoff, koji je u Moskvi bio osam puta, sastajao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ni on ni Kushner, međutim, nikada nisu službeno posjetili Kijev.

"To je nepoštovanje, dolaziti u Moskvu, a ne u Kijev, to je jednostavno nepoštovanje. Razumijem da imamo složenu logistiku. Ako ne žele doći, možemo se sastati i u drugim državama", rekao je Zelenski u intervjuu za jedan ukrajinski medij, prenosi BBC. 

Fokus međunarodne zajednice maknuo se s okončanja rata u Ukrajini

Witkoff, bivši magnat u sektoru nekretnina, posebni je izaslanik predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, dok je Kushner njegov zet. Zelenski je početkom travnja izjavio da njih dvojica planiraju posjet Ukrajini, no do toga nije došlo zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana.

Posljednji trilateralni sastanak Rusije, SAD-a i Ukrajine održan je sredinom veljače. Manje od dva tjedna kasnije SAD i Izrael počeli su napade na Iran, pa se fokus međunarodne zajednice maknuo s okončanja rata u Ukrajini, koji traje više od četiri godine.

Witkoff i Kushner dio su američkog pregovaračkog tima koji putuje u Pakistan na razgovore o primirju s Iranom, a Zelenski je priznao da je pozornost SAD-a trenutačno usmjerena na Bliski istok. "Ali u svakom slučaju, za nas je važno nastaviti suradnju s Amerikancima", potvrdio je Zelenski.

Ključno pitanje je status Donbasa

Pregovori o primirju ubrzali su se u jesen 2025., kada se doznalo da su ruski i američki dužnosnici radili na planu za završetak rata u Ukrajini koji je uključivao niz odredbi nepovoljnih za Kijev. Ukrajina je inzistirala na uključivanju u pregovore, nakon čega je uslijedio niz sastanaka i summita.

Do veljače su i Moskva i Kijev tvrdili da su postigli dogovor o nekim "vojnim pitanjima", uključujući položaj bojišnice i nadzor primirja. Druga ključna pitanja i dalje su neriješena, među njima zahtjev Ukrajine da Rusija vrati ukrajinsku djecu deportiranu od početka rata, kao i inzistiranje Moskve na "promjeni režima" u Kijevu.

Ključno pitanje ostaje status istočne regije Donbas. Ruski zahtjev za suverenim ukrajinskim teritorijem u zamjenu za kraj rata neprihvatljiv je za Kijev, a nijedna strana ne popušta, što pregovore drži u slijepoj ulici.

"Tražimo kompromis između dviju potpuno suprotstavljenih pozicija. Još ga nismo pronašli", izjavio je u veljači Kirilo Budanov, šef ureda predsjednika. Rat, koji je počeo ruskom sveobuhvatnom invazijom na Ukrajinu 2022., traje već više od četiri godine.

I dalje se vode teške borbe

Veliki dijelovi istočne Ukrajine pod ruskom su kontrolom, a snage Kijeva i Moskve i dalje vode izravne borbe duž duge bojišnice koja se proteže od Luhanske oblasti na sjeveroistoku do Hersona na jugu. Gradovi diljem Ukrajine redovito su meta zračnih napada, pri čemu Rusija koristi stotine dronova i projektila koji ubijaju civile i uništavaju infrastrukturu.

U jednoj noći prošlog tjedna Rusija je u više valova lansirala više od 700 dronova i projektila, pri čemu je poginulo najmanje 18 ljudi. Ukrajina je istodobno pojačala napade na rusku energetsku infrastrukturu dalekometnim dronovima, gađajući luke, tvornice, skladišta i naftne terminale duboko unutar ruskog teritorija.

Prema procjenama Reutersa, početkom travnja izvan funkcije bilo je najmanje 20 posto ukupnih ruskih izvoznih kapaciteta zbog tih napada. No energetska kriza izazvana ratom s Iranom zasad je Rusiji donijela financijsku korist kroz rast prihoda od nafte.