Zelenski objavio uvjet za pregovore o primirju. Trump: Čini se da je USPJEH na pomolu

DONOSIMO najnovije informacije o ratu u Ukrajini i pokušajima da se sukob okonča mirovnim pregovorima.
Ključne informacije:
- Zelenski: Spremni smo za razgovor o teritoriju, ali samo ako Rusija pristane na bezuvjetno primirje
- Zelenski odgovorio Trumpu: Krim je naš
- Stigla reakcija Ukrajine na razgovore Putina i Witkoffa: Rusija odugovlači
- Kremlj: Na sastanku Putina i Witkoffa spomenuta mogućnost izravnih pregovora Rusije i Ukrajine
- Trump u velikom intervjuu za Time: Ukrajina je kriva za rat, Krim će biti ruski
- Moćni ruski general ubijen u eksploziji auto bombe u Moskvi. Kremlj: Ubili su ga Ukrajinci
- Putin održao sastanak s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom u Moskvi, trajao je satima
- Lavrov: Spremni smo se dogovoriti s SAD-om oko Ukrajine, Trump jedini razumije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da južni ukrajinski poluotok Krim – koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. – pripada Ukrajini. Njegova izjava uslijedila je nakon komentara američkog predsjednika Donalda Trumpa za časopis Time, u kojima je rekao da će "Krim ostati pod Rusijom".
Sastanak SAD-a i Rusije
Razgovori između posebnog izaslanika SAD-a Stevea Witkoffa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi danas su bili "konstruktivni", izjavio je Putinov savjetnik Jurij Ušakov. Sastanak je trajao tri sata, a tema su bile mogućnosti za izravne mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.
Bombaški napad u Moskvi
U bombaškom napadu u Moskvi ubijen je ruski general Jaroslav Moskalik, a istražitelji trenutno pretražuju mjesto napada. Rusko ministarstvo vanjskih poslova opisalo je ubojstvo kao "teroristički čin", dok Ukrajina još nije službeno komentirala događaj.
Napadi se nastavljaju
Ruski napadi na Ukrajinu ne prestaju – tijekom noći u Dnjepropetrovskoj oblasti ubijene su tri osobe. Istovremeno, u ruskoj Belgorodskoj oblasti lokalni guverner javlja da su u ukrajinskom napadu dronom poginule dvije osobe.
Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) pozvao je Rusiju i Ukrajinu da prestanu nanositi štetu civilima, upozoravajući da "civili i dalje najviše trpe" zbog rata.
"Civili i dalje snose najveći teret sukoba između Rusije i Ukrajine", izjavila je Ariane Bauer, regionalna direktorica ICRC-a za Europu i Središnju Aziju.
Naglasila je da "međunarodno humanitarno pravo (MHP) štiti civile i sve one koji ne sudjeluju u neprijateljstvima", ali da "i dalje svjedočimo tome da upravo oni plaćaju najveću cijenu ovog sukoba".
"Pravila međunarodnog humanitarnog prava nisu opcionalna", istaknula je Bauer.
"Njihovo poštivanje ne može se privremeno isključiti niti odgoditi za sutra. Ako se pravila koja uređuju vođenje ratnih djelovanja ne poštuju, civili će biti izloženi još težem stradanju, a političko rješenje za okončanje sukoba bit će još teže postići."
Dodala je i da "nastavak nasilja dovodi do novih smrti i razaranja, dodatno uništava živote i razdvaja obitelji", te upozorila da "izgledi za mir ostaju daleki za civile koji i dalje svakodnevno proživljavaju užase rata".
Donald Trump izjavio je da rad na mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine "teče glatko".
>> Opširnije
Vladimir Putin i dalje vjeruje da može "pokoriti" Ukrajinu, "bilo tako da je kontrolira ili uništi", dok vodi razgovore s izaslanikom Donalda Trumpa, Steveom Witkoffom, izjavio je britanski sigurnosni analitičar James Nixey.
I Rusija i SAD žele normalizirati odnose i obnoviti trgovinu, a obje strane "vide Ukrajinu i njezina predsjednika kao problem", rekao je Nixey. "To je izdaja", poručio je Nixey.
Tijekom dana su stizale informacije o razgovorima između ruskog predsjednika i Witkoffa, a Nixey je rekao da je Trumpov izaslanik "u potpunosti nadigran od ruske strane, barem kad je riječ o iskustvu i znanju".
"Ipak, to nije presudno ako vam cilj nije izboriti povoljne uvjete za Ukrajince", dodao je.
No, prema njegovim riječima, jedan od glavnih prepreka normalizaciji odnosa između Washingtona i Moskve je Europa. "Teško je zamisliti da bi se Europljani jednostavno predali Trumpovoj viziji i također napustili Ukrajinu", rekao je Nixey.
Dodao je da i nastavak borbi na bojišnici te današnji bombaški napad u kojem je u blizini Moskve ubijen ruski general, a za koji je okrivljena Ukrajina, "pokazuju da je Ukrajina i dalje aktivan igrač, da se i dalje bori, i da se dogovor ne može postići preko glava Ukrajinaca".
"Također je to podsjetnik na to kako bi život u Moskvi mogao izgledati nakon rata ako Kijev na kraju bude prisiljen na nepravedan sporazum", upozorio je. "Ruski cilj je pokoriti Ukrajinu – kontrolirati je ili uništiti", rekao je Nixey. "Uz američku podršku kao neočekivani bonus, Putin vjeruje da to može postići. Do sada se ništa nije dogodilo što bi promijenilo njegovu računicu."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi se u idućim danima mogli održati "vrlo važni sastanci" čiji je cilj približiti mir Ukrajini, prenosi Kyiv Post.
Rusija trenutačno drži značajne dijelove Ukrajine koje je anektirala 2022., no ni jednu regiju ne kontrolira u potpunosti. Krim je Rusija zauzela još 2014., a s obzirom na posljednje izjave Trumpa, ali i Zelenskog, čini se da će Kijev upravo tu regiju najteže povratiti u dogledno vrijeme.
Govoreći danas novinarima u Kijevu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da možda neće stići na sutrašnji pogreb pape Franje u Rimu zbog važnih vojnih sastanaka.
Na sprovodu se očekuju brojni svjetski čelnici, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa. Zelenski je ranije potvrdio da će ići u Rim, ali sad nije siguran.
"Ako ne budem stigao na vrijeme, Ukrajinu će na primjeren način predstavljati drugi", rekao je, napomenuvši da će u Rimu biti ukrajinski ministar vanjskih poslova i prva dama.
Objasnio je da mora održati niz zatvorenih sastanaka vezanih uz jučerašnji ruski napad na Kijev u kojem je poginulo 12 ljudi. "Postoji nekoliko pitanja o tom napadu i o ukrajinskim odgovorima. Ne znam koliko će vremena trebati. Ako stignem, svakako ću biti prisutan", rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da bi Ukrajina bila spremna razgovarati o teritorijalnim pitanjima u sklopu mirovnih pregovora, ali tek nakon što Rusija pristane na potpuno i bezuvjetno primirje.
"Potpuno i bezuvjetno primirje otvara mogućnost da razgovaramo o svemu", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
Komentirao je i izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u intervjuu za Time izjavio da će "Krim ostati s Rusijom".
"To što predsjednik Trump kaže, to je istina. Slažem se s njim u tome da danas nemamo dovoljno oružja da vratimo kontrolu nad Krimskim poluotokom", rekao je Zelenski.
Podsjetimo, ukrajinski dužnosnici su ranije odlučno odbacivali mogućnost bilo kakvih teritorijalnih ustupaka u zamjenu za mir s Rusijom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je jasno odbacio tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će "Krim ostati s Rusijom", poručivši da poluotok pripada Ukrajini.
>> Opširnije
Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog Ministarstva strateških industrija, rekao je za BBC da Rusija u pregovorima oko Ukrajine "odugovlači" i da cijeli proces tretira kao "spektakl". Sak je istaknuo da Ukrajina svakodnevno komunicira sa svojim europskim partnerima te da ga oni uvjeravaju kako će podržavati Ukrajinu sve dok se ne postigne mir.
Dodao je, međutim, da postoje stvari koje samo Sjedinjene Američke Države mogu pružiti Ukrajini, pa je "vrlo važno očuvati strateško partnerstvo" s Washingtonom. "Rusija mora pokazati stvarne dokaze da je predana mirovnom procesu", poručio je Sak.
Podsjetimo, ranije danas pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov izjavio je da su Vladimir Putin i američki izaslanik Steve Witkoff u Moskvi održali "konstruktivan sastanak" na kojem su, među ostalim, razgovarali i o mogućnosti izravnih pregovora između Rusije i Ukrajine.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je Ukrajinu za današnji napad automobilom bombom u Moskvi u kojem je ubijen ruski general Jaroslav Moskalik.
"Kijevski režim je još jednom pokazao svoju pravu prirodu. Kijevski režim nastavlja sudjelovati u terorističkim aktivnostima unutar naše zemlje", rekao je Peskov. "To još jednom pokazuje da, unatoč mirovnim pregovorima, moramo ostati na oprezu i razumjeti s kakvim režimom imamo posla", dodao je.
Ukrajinske vlasti zasad nisu komentirale napad. Predsjednik Volodimir Zelenski danas je, nakon ruskog raketnog napada na Kijev u kojem je poginulo 12 civila, pozvao na dodatni pritisak na Moskvu.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je njegova često ponavljana tvrdnja iz predizborne kampanje, prema kojoj bi rat u Ukrajini mogao završiti već prvog dana povratka u Ovalni ured, bila - šala.
>> Opširnije
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova opisala je ubojstvo generala Jaroslava Moskalika kao "teroristički napad".
"Glavno pitanje je zaustaviti sukob u srcu Europe i svijeta. Svakodnevno vidimo toliko žrtava. Danas je jedan pripadnik ruske vojske ubijen kao posljedica terorističkog napada u Moskvi", rekla je Zaharova.
Dvadesetjednogodišnji Amerikanac Michael Alexander Gloss potpisao je ugovor s ruskim Ministarstvom obrane i poginuo boreći se u ratu protiv Ukrajine 2024. godine, objavio je ruski neovisni istraživački portal IStories.
>> Opširnije
Sastanak između Vladimira Putina i američkog izaslanika Stevea Witkoffa trajao je tri sata i bio je konstruktivan, izjavio je Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, koji je sudjelovao na razgovorima.
Prema njegovim riječima, među temama je bila i mogućnost izravnih pregovora između Rusije i Ukrajine.
Ušakov je rekao da su razgovori približili stajališta Rusije i Sjedinjenih Američkih Država ne samo o pitanju Ukrajine, već i o drugim temama. Dodao je da će se produktivan dijalog između Moskve i Washingtona nastaviti na različitim razinama.
Rusija i Ukrajina nisu održale izravne pregovore još od prvih tjedana rata, koji je započeo u veljači 2022. godine.
Kremlj je objavio kratko priopćenje u kojem navodi da je sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom završen. U razgovorima su, prema istom izvoru, sudjelovali i pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov te šef Ruskog fonda za nacionalno blagostanje Kiril Dmitrijev.
U priopćenju se ne iznosi nikakva ocjena ishoda sastanka, koji je trajao satima.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je danas uoči polijetanja za Rim na pogreb pape Franje, da su Sjedinjene Američke Države i Rusija blizu postizanja dogovora, dok se u Moskvi održava sastanak njegova posebnog izaslanika Stevea Witkoffa s Vladimirom Putinom.
"Mislim da ćemo na kraju ostvariti mnogo dobrih dogovora... Pokušat ćemo izaći iz ratova kako bismo spasili 5000 ljudi tjedno. To mi je cilj. Želim spasiti 5000 mladih muškaraca – uglavnom Ukrajinaca i Rusa – 5000 ukrajinskih i ruskih muškaraca, i to bi mi bila velika čast ako to uspijem", rekao je Trump.
"I mislim da smo prilično blizu", dodao je. Trump nije objasnio odakle dolazi procjena o 5000 spašenih ljudi tjedno.
Posljednjih dana Trump je optuživao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da narušava mirovne pregovore odbijanjem priznavanja ruskog suvereniteta nad Krimom. Jučer je pozvao Vladimira Putina da "zaustavi napade" i "postigne dogovor".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas na društvenim mrežama da je projektil korišten u jučerašnjem napadu na Kijev, u kojem je poginulo 12 i ranjeno više od 90 ljudi, proizveden u Sjevernoj Koreji.
"Nedostatak dovoljnog pritiska na Rusiju omogućava im uvoz takvih projektila i drugog oružja – i korištenje istih ovdje, u Europi. Nedostatak dovoljnog pritiska na Sjevernu Koreju i njezine pomagače omogućuje proizvodnju takvih balističkih projektila", rekao je Zelenski.
Dodao je da je raketa koja je pogodila Kijev sadržavala najmanje 116 komponenti iz drugih zemalja. "Većina tih komponenti, nažalost, proizvedena je u Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je Zelenski.
Upozorio je i na širi kontekst rata.
"U današnjem svijetu bilo koji rat vrlo brzo može uvući širok spektar aktera. Žrtva agresije nikada se ne brani samo od jednog neprijatelja, već od cijele skupine pomagača. Zato je važno da se obrana temelji na kolektivnim naporima", rekao je Zelenski.
Ponovno je pozvao na hitni pritisak na Moskvu.
"Insistiramo da Rusija odmah i bezuvjetno pristane na potpuno primirje. Ukrajina je prije 45 dana prihvatila prijedlog predsjednika Trumpa o prekidu vatre na nebu, moru i kopnu. Ponudili smo da ga proširimo i produžimo, posebno za Uskrs. Također smo izravno predložili Rusiji da barem prestane gađati civilne ciljeve. Rusija sve to odbija. Zato bez pritiska nema rješenja. Pritisak na Rusiju je nužan. Zaustavljanje ubijanja mora biti prvi prioritet", rekao je Zelenski.
Prema navodima ruske agencije RIA Novosti, koja se poziva na glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Trumpova izaslanika Stevea Witkoffa i dalje traje.
Witkoff je ranije danas stigao u Moskvu, a razgovori u Kremlju već traju satima.
Američki predsjednik Donald Trump kratko je razgovarao s novinarima prije polaska u Rim na sutrašnji pogreb pape.
Trump je rekao da mirovni pregovori "napreduju, nadamo se", ali je odmah dodao da je "situacija vrlo krhka". "Ništa od ovoga nije se smjelo dogoditi", dodao je, ponovno optuživši svog prethodnika Joea Bidena za izbijanje sukoba kojeg je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin.
Trump je posljednjih dana govorio optimistično o mogućnosti postizanja dogovora, iako Ukrajina odbacuje svaku mogućnost priznavanja svog teritorija kao ruskog, što je, čini se, sastavni dio Trumpovog mirovnog prijedloga.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko pokušao je danas pojasniti svoje ranije izjave koje su izazvale pažnju, a u kojima se činilo da sugerira kako bi Ukrajina možda morala privremeno odustati od dijela teritorija radi postizanja mira.
"Kazao sam da je vrlo žalosno što je, kako vidimo, takav scenarij sasvim moguć. Mnogi svjetski političari i mediji danas o tome govore", napisao je Kličko na Telegramu.
Dodao je da je u intervjuu naglasio kako "ukrajinski narod neće prihvatiti rusku okupaciju svoje zemlje" te da su teritorijalni ustupci protivni nacionalnim interesima Ukrajine. Poručio je da se protiv toga treba boriti "do samog kraja".
Kličko je istaknuo da će to zahtijevati "izvanredne napore" Ukrajine i europskih partnera, ali nije spominjao Sjedinjene Američke Države.
Jaroslav Moskalik, ruski general-bojnik i zamjenik načelnika Glavne operativne uprave Glavnog stožera ruskih oružanih snaga, ubijen je danas u eksploziji automobila bombe u Balašiki, predgrađu Moskve.
>> Opširnije
Odvjetnik Daniela Berulisa tvrdi da su ruske IP adrese i DOGE bili povezani sa Starlinkom, za koji tvrdi da je izravna veza s Rusijom
>> Opširnije
BBC-jeva reporterka za Rusiju Olga Ivšina komentirala je napad automobilom bombom u kojem je u Moskvi poginuo visoki ruski časnik, general Jaroslav Moskalik. Ivšina navodi da je Moskalik bio prilično poznat i dovoljno visoko rangiran da je predstavljao Rusiju tijekom tzv. Minskih sporazuma 2014. i 2015. godine.
"Unutar ruskog državnog i vojnog sustava bio je poštovan i smatran generalom s izraženim analitičkim sposobnostima", rekla je Ivšina.
Dodala je da je Moskalik deseti ruski general koji je ubijen otkako je Moskva pokrenula totalnu invaziju na Ukrajinu. Istaknula je da je Rusija ranije gubila generale na bojišnici, blizu linije sukoba, ali da je Ukrajina sada promijenila taktiku i napada ih unutar ruskog teritorija.
Ivšina je napomenula istraga još uvijek u tijeku.
Glasnogovornik Državne službe za izvanredne situacije Ukrajine Pavlo Petrov izjavio je da su operacije potrage i spašavanja nakon jučerašnjih ruskih napada na Kijev završene.
U ruskim napadima u glavnom gradu poginulo je 12 ljudi. Petrov je dodao da "srećom, pod ruševinama nisu pronađena dodatna tijela".
Najavio je da će se hitne službe sada usredotočiti na "radove na obnovi".
Glasnogovornik ureda britanskog premijera poručio je da "sve opcije ostaju na stolu" kada je riječ o podršci Ukrajini. Dodao je da se "planiranje unutar koalicije voljnih brzo razvija". Riječ je o inicijativi u kojoj Velika Britanija, Francuska i druge zemlje pojačavaju napore za postizanje mira u Ukrajini.
Glasnogovornik je kao jedan od konkretnih oblika podrške naveo obuku ukrajinskih vojnika u sklopu operacije Interflex.
Također je istaknuo da je britanski premijer Keir Starmer odlučan u namjeri da blisko surađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali da ured neće davati "stalne komentare" o tijeku mirovnih pregovora.
Danas cijeli istočni bok ima svoju državnost, donosi suverene odluke i napokon se počeo naoružavati do zuba. Ako netko donosi odluke koje nam nisu povoljne, jednostavno im se nećemo prilagoditi, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski, u intervjuu za poljsku Gazetu Wyborcza.
>> Opširnije
Kako piše BBC, sve je jasnije da su u procesu pregovora oko rata u Ukrajini i Europa i sama Ukrajina efektivno stavljene po strani. Kremlj i Bijela kuća, navodi se, uvjereni su da dogovor mogu postići međusobno, bez posrednika.
Iako Rusija nije uspjela ostvariti svoj izvorni cilj - zauzeti Kijev, svrgnuti prozapadnu vladu i instalirati lojalnu prorusku vlast po uzoru na Bjelorusiju - sada, tri godine od početka invazije, ima tzv. Plan B koji, zahvaljujući novoj administraciji u Washingtonu, zasad funkcionira.
BBC navodi tri ključna elementa tog plana:
- iskorištavanje oslabljene transatlantske suradnje
- produžavanje pregovora kako bi Ukrajina ispala prepreka miru
- navođenje američkih poslovnih krugova na obnovu trgovine s Rusijom kao poticaj za dogovor
Važno je podsjetiti, ističe BBC, da je Ukrajina još 11. ožujka prihvatila prijedlog SAD-a o potpunom 30-dnevnom prekidu vatre, bez preduvjeta i dodataka. Rusija ga nije prihvatila. No, i unatoč tome, narativ se brzo pomaknuo od "primirja" prema tzv. mirovnom sporazumu, koji u mnogočemu ide u korist Moskve.
S obzirom na to koliko su predsjednici Trump i Zelenski danas udaljeni u stavovima, BBC zaključuje da je možda i bolje da se ne sretnu na sutrašnjem pogrebu pape u Rimu.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihi potvrdio je stav Kijeva u aktualnim pregovorima, izvijestio je Reuters.
Na razgovorima održanima ovaj tjedan u Londonu, ukrajinska delegacija jasno je poručila da neće pristati na sljedeće uvjete:
- priznanje bilo kojeg dijela ukrajinskog teritorija kao ruskog
- dopuštanje bilo kojoj zemlji da ima veto na vanjskopolitičke odluke Ukrajine
- nametanje bilo kakvih ograničenja ukrajinskim oružanim snagama
Podsjetimo, dokumenti objavljeni ranije danas sugeriraju da SAD predlaže kompromis prema kojem bi Ukrajina mogla ući u Europsku uniju, ali bi joj trajno bilo zabranjeno članstvo u NATO-u, što je jedan od ključnih ratnih ciljeva Vladimira Putina.
Vladimir Putin sastao se s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom u Kremlju, javljaju ruski mediji.
Uoči sastanka, promet u središtu Moskve bio je privremeno zaustavljen kako bi kolona automobila stigla do Kremlja. Zrakoplov Stevea Witkoffa iz Floride sletio je jutros u Međunarodnu zračnu luku Vnukovo, a ovo je njegov četvrti posjet Rusiji od početka godine.
BBC podsjeća da Witkoff nije karijerni diplomat, a očekuje se da će s Putinom nastaviti razgovore o mogućem miru u Ukrajini.
Ukrajinski i europski dužnosnici usprotivili su se ovaj tjedan nekim američkim prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini, iznijevši svoje prijedloge za pitanja kao što su teritorij i sankcije, po cjelovitom tekstu tih prijedloga koje je Reuters dobio na uvid.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump dao je nove izjave o pregovorima za okončanje rata u Ukrajini. U intervjuu za magazin Time, koji je upravo objavljen, a napravljen 22. travnja, Trump je optužio Ukrajinu za početak rata.
"Mislim da je ono što je uzrokovalo početak rata bilo kad su počeli govoriti o pridruživanju NATO-u", rekao je Trump. Prema pisanju medija, mirovni planovi koje Trump zagovara uključuju predaju otprilike 20 posto ukrajinskog teritorija Vladimiru Putinu.
Trump je za Time također izjavio da će "Krim ostati ruski", referirajući se na poluotok koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine.
>> Opširnije
Ukrajinske snage mogle bi posegnuti za terorističkim napadima koristeći biopatogene, upozorio je visoki sigurnosni dužnosnik Moskve Sergej Šojgu.
>> Opširnije
Ruske vlasti zasad nisu službeno komentirale događaj niti potvrdile identitet ubijenog časnika.
>> Opširnije
Stigle su nove informacije o ruskim napadima tijekom noći.
U gradu Pavlohradu, gdje je ranije potvrđena smrt troje ljudi, među kojima je i dijete, broj ozlijeđenih porastao je s osam na 14, objavio je guverner Dnjepropetrovske oblasti Serhij Lisak.
Prema njegovim riječima, među ranjenima je i šestogodišnji dječak, a pet osoba još uvijek je u bolnici.
U zasebnom napadu, tužitelji Donjecke oblasti izvijestili su da su dvoje ljudi ubijeni jutros u naselju Jarova, gdje je, prema njihovim tvrdnjama, ruska vojska bombardirala stambenu zgradu.
Rusija se još nije oglasila o ovim napadima, koji dolaze dan nakon što je najmanje 12 ljudi ubijeno u zračnim udarima na Kijev i druge gradove.
Kao što smo ranije spomenuli, američki izaslanik Steve Witkoff danas bi se trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Bit će to njihov četvrti susret ove godine.
Svi dosadašnji sastanci održani su u Rusiji, iza zatvorenih vrata i bez prisustva medija:
- 11. veljače: Witkoff je nenajavljeno otputovao u Moskvu kako bi s Putinom razgovarao o oslobađanju zatočenog američkog učitelja Marca Fogela. Tema Ukrajine tada navodno nije bila na dnevnom redu, a Witkoff se sljedeći dan s Fogelom vratio u SAD.
- 13. ožujka: Nakon američko-ukrajinskih pregovora u Džedi o mogućem 30-dnevnom prekidu vatre, Witkoff je otputovao u Moskvu kako bi Putinu iznio prijedlog. "Sastanak je bio iznimno produktivan", izjavio je tada Kiril Dmitrijev, direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja.
- 11. travnja: Witkoff i Putin razgovarali su gotovo pet sati u zapadnom ruskom gradu Sankt-Peterburgu. Prema navodima Kremlja, na sastanku je bio prisutan i Putinov savjetnik Jurij Ušakov.
Američki predsjednik Donald Trump kaže da su mirovni pregovori ušli u završnu fazu i da će nadolazeći dani biti ključni.
"Mislim da smo vrlo blizu", rekao je Trump jučer novinarima.
Oružane snage Ukrajine premještaju strane plaćenike i vojnu opremu u selo Veliki Burluk u kupjanskom okrugu Harkivske oblasti, koje se nalazi na granici s Rusijom, izjavio je Jevgenij Lisnjak, zamjenik načelnika ruske administracije Harkivske oblasti.
>> Opširnije
Velika Britanija vjerojatno će odustati od plana slanja tisuća vojnika radi zaštite Ukrajine jer se procjenjuje da su rizici "previsoki".
>> Opširnije
Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa upravo je sletio u Moskvu, izvijestila je novinska agencija Interfax.
Steve Witkoff, koji je u rusku prijestolnicu otputovao već četvrti put, bio je očekivan u Moskvi, no njegov dolazak do sada nije bio službeno potvrđen.
Njegov posjet dolazi u trenutku kada Trump tvrdi da su mirovni pregovori značajno napredovali.
"Sljedećih nekoliko dana bit će vrlo važni, sastanci se upravo održavaju", rekao je Trump sinoć novinarima.
"Mislim da ćemo postići dogovor... Mislim da smo jako blizu."
Taj potencijalni dogovor već je naišao na kritike i predstavlja ozbiljan problem za Ukrajinu.
Trumpov izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff danas ide u Moskvu na još pregovora s Vladimirom Putinom.
To još nije službeno potvrđeno, ali je Bijela kuća rekla da će se Witkoff sastati s Rusima ovaj tjedan.
Witkoff se ranije tri puta sastao s Putinom u Moskvi.
Broj poginulih u ruskom napadu na grad Pavlohrad porastao je na troje, priopćio je guverner Dnjepropetrovske oblasti Serhij Lisak.
Ranije je bilo objavljeno da su poginule dvije osobe, no Lisak je u naknadnom ažuriranju rekao da je potvrđena smrt još jedne osobe.
"Među poginulima je i dijete", objavio je Lisak.
Dodao je kako su akcije traganja i spašavanja i dalje u tijeku.
Pavlohrad je industrijski grad s prijeratnim brojem stanovnika od oko 100.000 i važna željeznička čvorišna točka u Dnjepropetrovskoj regiji.
Gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, rekao je za BBC da bi Ukrajina možda morala prepustiti dio teritorija kao dio mirovnog sporazuma s Rusijom uslijed sve većeg pritiska predsjednika Donalda Trumpa da se prihvate teritorijalni ustupci.
>> Opširnije
Bivši britanski premijer, i otvoreni pristaša Ukrajine, objavio je poruku u kojoj očito kritizira ideje američkog predsjednika Donalda Trumpa o okončanju rata.
>> Opširnije
Još donedavno jedan od najraširenijih narativa ruske propagande bio je da SAD vodi rat protiv Rusije u Ukrajini.
>> Opširnije
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Kremlj spreman postići dogovor s SAD-om oko Ukrajine, no dodao je kako određene stvari još trebaju biti usklađene i precizirane.
>> Opširnije
Ukrajinske zračne snage objavile su dodatne informacije o ruskim napadima tijekom noći.
Prema njihovim podacima, Moskva je lansirala ukupno 103 drona s ciljem napada na Ukrajinu.
Od tog broja, 41 dron je oboren, a još 40 ih je elektronički ometen, priopćila je vojska.
Nije jasno što se dogodilo s preostalih 22 drona.
Napadi su, prema ukrajinskim podacima, prouzročili štetu u regijama Harkiv, Sumi, Čerkasi, Donjeck i Dnjepropetrovska.
Nakon jučerašnjeg smrtonosnog napada na Kijev, i poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa Vladimiru Putinu da "zaustavi" napade, Rusija je ponovno napala civile, javlja ukrajinska strana.
Ovog puta meta je bio grad Pavlohrad, objavio je guverner šire regije Serhij Lisak. U napadu su, prema njegovim riječima, poginule dvije osobe, a osam ih je ozlijeđeno.
"Napadač je ponovno izveo masovni napad dronovima na našu regiju", rekao je Lisak, dodavši da je 11 dronova oboreno iznad područja.
Lisak je objavio i fotografiju požara na zgradi za koju se čini da je stambena, navodeći da je u gradu izbilo više požara.
Šestero ranjenih prevezeno je u bolnicu, dok su dvije osobe, među njima i 15-godišnja djevojčica, zbrinute na licu mjesta, rekao je.
Požari su, prema njegovim riječima, izbili i na lokacijama poduzeća u okruzima Sinelnikivski i Samarivski.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati