ŽUPANIJSKI sud u Zagrebu donio je pravomoćnu presudu kojom je utvrđeno da portal N1 televizije Željki Markić nije nanio duševne boli zbog uvrede časti, ugleda i dostojanstva.

Željka Markić tužila je N1 jer su je u tekstu objavljenom krajem svibnja 2016. nazvali "žestokom zagovornicom zabrane prava na pobačaj" te inicijatoricom referenduma "koji je još više suzio prava homoseksualnih osoba".

Željka Markić mora platiti sve sudske troškove nakon izgubljene tužbe, javlja portal Novosti.

Stavovi o kontroverznim temama

Time je sutkinja Gordana Bošković Majerović preinačila nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu iz svibnja 2018. godine.

"Tužiteljica je kao javna osoba svoje stavove o pobačaju, kao i pravima homoseksualnih osoba, iznosila u javnom prostoru vrlo intenzivno, bila je prisutna u svim medijima od javne televizije do tiskovina i internetskih portala, te je glasnogovornica udruge koja je inicirala i referendum o jednom od pitanja koje je predmet članka, dakle iznosila je u javnom prostoru svoje stavove o krajnje kontroverznim temama o kojima je društvo podijeljeno i tražila izjašnjavanje građana o tim temama. Isto opravdava pisanje i objavljivanje o tim temama u kontekstu pisanja i objavljivanja o tužiteljici kao osobi. Činjenica da u takvoj situaciji tužiteljica mora dodatno obrazlagati svoje stavove, nije neobična niti po mišljenju suda može kod nje izazvati duševne bolove", obrazlaže se u presudi.

"Ne odgovara sadržaju njenog djelovanja"

Sutkinja se osvrnula na iskaze Željke Markić kojima je svoje djelovanje isključivo tumačila kao promoviranje ‘obiteljskih vrijednosti’ i ‘prava na život nerođene djece’.

"Pri tom tvrdnja tužiteljice, da ona ne bi bila zagovornica nikakvih zabrana, u situaciji kada bi, kako je prethodno obrazloženo, prihvaćanje njezinih prijedloga kao učinak imalo u ukupnosti znatnu restrikciju, odnosno u velikom broju slučajeva, upravo zabranu pobačaja, ne odgovara sadržaju njezinog djelovanja iskazanom u mnogim, prethodno citiranim emisijama na javnim televizijama. Nadalje, svrha referenduma čija je tužiteljica bila inicijator bila je da se spriječi izglasavanje zakona kojim bi istospolna zajednica bila izjednačena s bračnom, a što proizlazi i iz referendumskog pitanja, iz toga proizlazi da istospolnim parovima nisu sužena postojeća prava, već nisu dobili sva nova koja su očekivali prema prijedlogu zakona", navodi se u presudi.

"Tvrdnja, da bi upravo članak na portalu tuženika bio taj koji je izazvao potrebu objašnjavati da tužiteljica nije zagovornica zabrana i ograničavanja ljudskih prava, nije ničim potkrijepljena", piše u presudi.