ŽIVIM u Kijevu, u kvartu koji se zove Lukjanivka.

Od početka ruskih raketnih napada na Kijev u veljači 2022. moj kvart drži neslavno prvo mjesto po broju pogodaka.

Galerija

Stanari se šale da "sve što ne leti na nas, leti pokraj nas" te govore da bi svi iz našeg bloka trebali dobiti status ratnih veterana. Naša su djeca naučila po zvuku razlikovati jurišne dronove Šahid i Geranj, raketne dronove, kao i projektile ispaljene iz sustava S-400 od raketa Cirkon.

Mislim da bi svaki stanovnik mog bloka već mogao raditi kao stručnjak za protuzračnu obranu u bilo kojoj zemlji. Po zvuku razlikujemo lansiranje projektila sustava Patriot, kojima se brani Kijev, od udara ruskih raketa.

Sinoć su ruske rakete ponovno pogodile moj kvart. Srećom, supruga i kći bile su kod bake, daleko od Kijeva. Kada u samo 40 minuta u vašoj blizini padne četrdesetak raketa, sve izgleda kao potres. Fizički osjećate kako zgrada podrhtava i poskakuje od bliskih eksplozija.

Teško je znatno oštećeno kino "Kijevska Rus". Kao dijete često sam ondje trčao gledati filmove "o ratu". Nikada nisam mogao zamisliti da će to kino usred stvarnog rata razoriti ruska raketa.

Život ide dalje

Na tržnici se prodaju krastavci, rajčice i sve drugo čime je ukrajinska zemlja ovog ljeta obilno urodila. Dok radnice komunalne službe čiste razbijeno staklo i komade betona, pokraj njih prolazi muškarac na jutarnjem trčanju.

Zatvorena je i stanica metroa jer je u njezinoj blizini pala ruska raketa. Gotovo je potpuno uništila podzemni prolaz i teško oštetila jedan od ulaza u metro.

Od trgovačkog centra i tržnice pokraj podzemne željeznice ostali su samo zgarište i ruševine. Uništeni su u jednom od prethodnih napada.

Pokušavam se sjetiti kada je to točno bilo. Je li to bilo 2. srpnja, kada je Kijev pogodilo 24 od 74 rakete koje su letjele prema glavnom gradu Ukrajine, ili 6. srpnja, kada je protuzračna obrana oborila 37 od 69 raketa, dok je dio projektila ipak pogodio grad?

Lukjanivka i Kvaternik: Dva kvarta, dva rata

Ovaj dio Lukjanivke vrlo je sličan zagrebačkom Kvatriću, gdje sam svojedobno živio nekoliko godina. Ondje su sličan trgovački centar, slična tržnica sa svježim povrćem, pa čak i restoran poznatog lanca brze hrane. Jedina je velika razlika to što Zagreb nema metro.

Kada me jedan od mojih suboraca posjetio u Zagrebu, pohvalio je moj izbor kvarta.

"Na Kvatriću postoji prekrasno parkiralište koje može poslužiti kao izvrsno sklonište", rekao mi je.

"Oprosti, ne dao Bog", odgovorio sam.

Ne dao Bog stanovnicima Zagreba da ikada više u životu čuju stvarnu, a ne pokusnu sirenu za zračnu uzbunu.

"Ovo nije bio udar na vojne ciljeve"

Na društvenim mrežama čitam objavu veleposlanice Europske unije u Ukrajini Kataríne Mathernove.

"Dio ove noći provela sam u skloništu. Nakon prvih eksplozija prestaješ brojati vrijeme. Zatim odjekuje još jedna eksplozija. I još jedna. Telefon se kida od obavijesti. Ljudi prestaju razgovarati. Oni jednostavno slušaju, pokušavajući pogoditi leti li sljedeća raketa bliže...

Ovo nije bio udar na vojne ciljeve. Požari su izbili u stambenim zgradama, supermarketu, domovima i uredskim zgradama. Na ulicama su gorjeli automobili. Već se zna za jednog poginulog i 15 ozlijeđenih.

Dok je Kijev bio pod udarom, Rusija je ponovno dronom napala i putnički vlak u Zaporiškoj oblasti. Samo je brza evakuacija putnika spriječila još veću tragediju.

Stalni strah. Stalan pritisak tijekom više od četiri godine. Tako bih željela napokon vidjeti gdje je kraj ovom teroru. Ovim stalnim ratnim zločinima", piše Matthernova u objavi na Facebooku.

Rusi pišu o "osveti za Wildberries", nakon što je prekjučer navečer pogođeno skladište te velike internetske trgovačke platforme u blizini Moskve.

Ali osveta za što je u tom slučaju bio napad na Ohmatdit, središnju ukrajinsku dječju bolnicu, 8. srpnja 2024. godine? Osveta za što je bio sveobuhvatni napad na Ukrajinu u veljači 2022.?

Rusija se ne osvećuje, ona sustavno uništava

U zapadnim društvima i medijima često se pogrešno tvrdi da su masovni napadi na glavni grad "osveta" za uspješne udare Oružanih snaga Ukrajine na ruska skladišta nafte, vojne tvornice ili skladišta. No ruski postupci pokazuju upravo suprotno.

Rusija ne djeluje emocionalno i ne osvećuje se. Ona hladnokrvno i sustavno provodi unaprijed odobreni program uništavanja Ukrajine.

Štoviše, ako ukrajinska vojska prestane napadati ruske rafinerije i skladišta komponenata za rakete i bespilotne letjelice, napada na Ukrajinu neće biti manje. Bit će ih mnogo više jer će neprijatelj imati višak resursa.

Danas Rusija žuri iskoristiti takozvani "prozor mogućnosti". Pojačani udari balističkim raketama imaju jasan razlog: i Ukrajini i ostatku svijeta nedostaju sustavi protubalističke obrane.

Rusija koristi trenutak u kojem su pozornost i resursi međunarodne zajednice raspršeni zbog drugih globalnih sukoba. Posebno se zaoštrava sukob između SAD-a i Irana, koji već prijeti uništavanjem civilne infrastrukture u Perzijskom zaljevu.

Kada ruska propaganda pokušava opravdati napade na gradove navodnim "traženjem vojnih objekata" ili "poduzeća vojno-industrijskog kompleksa", vrijedi pogledati postupke njezina najbližeg saveznika.

Iran otvoreno najavljuje da neće gađati samo američke vojne baze nego i postrojenja za desalinizaciju kako bi ljude ostavio bez pristupa pitkoj vodi. Pretvaranje velikih gradova u područja nepogodna za život zajednički je obrazac Moskve i Teherana.

Autoritarni režimi imaju iste ciljeve: nastoje uništiti sve što civilnom stanovništvu omogućuje normalan život i razvoj.

Višegodišnji, planski udari na Lukjanivku i druge stambene četvrti Kijeva dokazuju da Rusija vodi rat usmjeren na uništenje. Cilj nije samo pogoditi pojedini objekt, nego sustavno razarati stambene četvrti i uvjeriti ljude da u glavnom gradu za njih nema sigurnog mjesta.

Raketom za pomorske bitke gađaju milijunski grad. To je oružje slijepog terora

Rusko korištenje raketa tipa Cirkon protiv mirnog grada to samo potvrđuje.

Te su rakete razvijene za ratovanje na moru. U gusto izgrađenom urbanom području nemaju preciznost koja bi omogućila pouzdano pogađanje konkretnog vojnog cilja.

Lansirajući rakete Cirkon na milijunski grad, rusko zapovjedništvo potpuno je svjesno da ih koristi kao oružje slijepog terora.

Kijev i dalje ostaje glavni cilj. Putinovi stratezi, oblikovani imperijalnim svjetonazorom prema kojem sve mora biti podređeno Moskvi, vjeruju da će pretvaranje Kijeva u ruševine automatski značiti poraz cijele Ukrajine.

Nadaju se da će nakon toga kapitulirati i ostali ukrajinski gradovi te da će građani koji ne prihvaćaju okupacijski režim jednostavno napustiti zemlju.

To je jednostavan i okrutan program zastrašivanja, ubijanja i uništavanja.

Što preostaje Kijevu? Aktivno se braniti.

Ako Rusija prekine ratna djelovanja i napade, rat će završiti sutra. Ako Ukrajina prestane ratovati, to će značiti kraj Ukrajine.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala