Tekst: J.D.
Foto: Arhiva

ZLATO se tijekom globalne recesije, ali i u zadnjih nekoliko godina, pokazalo odličnom investicijom. Osim što cijene rastu već sedam godina zaredom, prošli je tjedan ponovno probijena barijera od 1,000 dolara za uncu. Predviđa se kako bi se taj trend rasta trebao i nastaviti.

Cijene zlata prešle su granicu od 1,000 dolara za uncu već u veljači ove godine i u ožujku 2008., ali oba puta je taj rast bio kratkoročan. Ovaj bi se put, smatraju mnogi analitičari, trend rasta trebao nastaviti.

Razlozi za predviđeni rast

Nekoliko je razloga za uvjerenje u trend rasta. Kao prvo, tu je globalna recesija. Dok su kretanja na drugim tržištima teško predvidiva, zlato je tradicionalna "sigurna luka" u vremenima globalnog ekonomskog nemira.

Dodatno, tu je kineski utjecaj. Vodeći ljudi kineskog gospodarstva potvrdili su kako im je zlato jedna od glavnih alternativa američkom dolaru, od kojeg se polako počinju odmicati kao glavnom sredstvu u kojemu drže svoje rezerve stranih valuta. Kina je postala ključni faktor održavanja visokih cijena zlata. Svaki put kad cijene padnu, oni kupuju dodatne količine, što efektivno drži donju granicu zlata. Kinezi napominju kako tom projektu moraju pristupati oprezno, kako ne bi cijenu natjerali u prevelike visine, ali neupitna je činjenica njihovog utjecaja na tržište.

Konačno, investitore dugoročno zabrinjava mogućnost inflacije. Iako će proći još nekoliko godina prije nego što globalna ekonomija, koja je jedva izbjegla deflacijsku spiralu, uopće počne razmišljati o inflaciji, vlade diljem svijeta upumpale su milijarde u gospodarstva, što dugoročno potiče rizik inflacije. Zlato je jedno od ključnih sredstava osiguranja protiv inflacije, budući da dugoročno zadržava svoju vrijednost kad vrijednost glavnih svjetskih valuta pada.

Neki ekonomisti još se uvijek boje deflacijskog pritiska, posebno zbog snažnog imovinskog balona koji prijeti kineskom gospodarstvu i koji bi globalni ekonomski oporavak mogao unazaditi ukoliko dođe do velikih problema u Kini. Ipak, i strah od deflacije vjerojatno će povećati apetit za zlatom, što bi mu trebalo pomoći da održi cijenu.

Moguće 2,000 dolara za uncu?

Po nekim predviđanjima, cijena zlata mogla bi skočiti i do 2,000 dolara za uncu. Svjetsko vijeće za zlato, organizacija koja predstavlja zlatnu industriju, podsjeća na veliki skok cijena iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Tada je cijena skočila na 850 dolara za uncu, što bi, kad se cijene prilagode inflaciji, bilo blizu 2,000 dolara za uncu danas. No, Vijeće također podsjeća kako je u 80-ima cijana naglo skočila, dok u zadnjem desetljeću bilježimo konstantan rast cijene, pa upozoravaju kako ne treba očekivati nagli rast. Ipak, gotovo svi se slažu da plemeniti metal neće gubiti na vrijednosti.

Dvije su stvari na koje treba paziti. Kao prvo, zlato je vezano uz američki dolar, pa značajan pad vrijednosti dolara može izbrisati svaki dobitak investitora koji ga kupe u drugim valutama. Konačno, cijene nijedne sirovine ne bilježe vječni rast. Najbolji pokazatelj za to je cijena nafte, koja je prošle godine dosegla rekordnu razinu od gotovo 150 dolara po barelu. Tada su mnogi predviđali skok do 200 dolara po barelu, ali je uz pucanje hipotekarnog balona u SAD-u pokrenuta kaskadna reakcija koja je naftu do prosinca bacila na 32 dolara po barelu.