Zna se tko će platiti Primorčev "besplatni" studij - porezni obveznici
ANONIMNA dojava o školarini na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računarstva navela nas je na istraživanje kako se provodi obećanje ministra Dragana Primorca o besplatnim diplomskim studijima i vidimo kakve se igre odvijaju na fakultetima.
Jučer je na Indexovu adresu stigla anonimna pritužba, vjerojatno s FER-a. Prateći je, došli smo do zanimljivih saznanja. Naime, na službenim stranicama fakulteta, pod uvjetima za diplomski studij, stoji da će se on naplaćivati 1500 kuna po semestru, osim za studente s prosjekom ocjena 4,0 i višim. Takva objava u direktnoj je suprotnosti s vrlo nedavnom izjavom ministra obrazovanja o tome kako će diplomski studiji biti besplatni. Naši anonimni dojavljivači stoga su uvrijeđeno konstatirali kako imaju dokaz o tome da im je Primorac lagao. No, malo dublji pogled u situaciju otkriva kako je cijela priča oko organiziranja i reorganiziranja diplomskih studija daleko složenija nego što se čini na prvi pogled.
"Od ministarstva ne dobivamo ni za adekvatno plaćanje struje, vode i grijanja"
Raspitali smo se na FER-u i u razgovoru s dekanom prof.dr.sc. Vedranom Mornarom uočili da je situacija tamo pomalo kaotična i da se baš i ne zna kome će ti troškovi biti naplaćeni. Mornar je loptu prebacio na Ministarstvo obrazovanja.
"Mi nemamo ništa službeno, niti nam je iz ministarstva došao ikakav dopis o pokrivanju troškova studiranja na diplomskim studijima. Uveli smo troškove diplomskog studija čisto zato da bismo mogli pokriti troškove vođenja fakulteta. Mi od ministarstva ne dobivamo ni 50 posto pokrivenih troškova, dakle ne možemo adekvatno pokriti niti troškove za struju, vodu i grijanje, a kamoli neke druge troškove koje ima jedan tehnički fakultet", rekao nam je Mornar kad smo ga upitali kako to da FER i dalje najavljuje naplatu studija za koje je Primorac rekao da će biti besplatni za sve.
"Te troškove nekako moramo nadoknaditi, bilo iz vlastitih izvora financiranja, bilo školarinom. Netko će platiti tih 1500 kuna po semestru za studente na diplomskom studiju, a budući da nismo stranka u pregovorima, ne znamo tko će to biti. Voljeli bismo kad bi troškove pokrila država, ali troškovi će morati biti prisutni", dodao je Mornar.
Kad smo ga upitali kako objašnjava činjenicu da na stranici fakulteta piše kako participaciju za studiranje plaćaju studenti, rekao je "Ne znamo što bismo stavili. Natpis 'netko će platiti 1500 kuna za semestar, ali ne znamo tko' nismo mogli staviti na stranicu".
"Namjeravamo se držati obećanja"
Duje Bonacci, glasnogovornik ministarstva obrazovanja, rekao nam je sljedeće: "Ministarstvo nije prekršilo obećanje. Mi smo s Rektorskim zborom dogovorili da ćemo isplatiti troškove studiranja svim studentima koji upišu diplomske studije. Namjeravamo se držati tog obećanja, ali ne možemo govoriti o konačnim troškovima dok nam sveučilišta ne dostave brojke o studentima upisanim na diplomske studije". Ministarstvo obrazovanja će, naime, tek nakon što dobije podatke o broju upisanih studenata i troškovima školarina na studijima moći Ministarstvu financija poslati podatke o potrebnim sredstvima.
Izostanak informacija
Uočljiv je izostanak informacijske koordiniranosti između pojedinih fakulteta, njihovih studenata i ministarstva. FER ne zna kome će točno naplatiti školarine, ali zna da će ih naplatiti nekom, ministarstvo mora dobiti podatke prije nego može dati novce, a studenti se odmah osjećaju prevarenima. Nadalje, tu je i samo pitanje financiranja.
Primorac i Rektorski zbor dogovorili su kako će se školarine rješavati jednokratnom uplatom ministarstva sveučilištima. Sveučilišta i stručne službe ministarstva odredit će iznose školarina, ministarstvo će do studenog ove godine uplatiti cijeli iznos sveučilištima, a ona ga proslijediti pojedinim fakultetima.
No, primjer FER-a samo je zadnji koji pokazuje kako troškovi školarina zapravo još nisu određeni. Također se vidi da Primorčevo obećanje nije kraj priče, nego samo početak nove faze. Sada se, naime, treba dogovoriti oko novaca. A tu bi moglo biti problema.
Problem provođenja odluka
Najveći problem u cijeloj priči, kaže nam izvor blizak ministarstvu, su autonomija i samouprava sveučilišta. Sveučilišta se mogu, ali ne moraju pokoravati dogovorima i odlukama. U konkretnom primjeru to znači da sveučilišta ne moraju poštivati dogovor Primorca i Rektorskog zbora, a Ministarstvo nema način da dogovor provede represivnim mjerama.
Dodatni problem, kaže naš izvor, su autonomija i snaga pojedinih fakulteta unutar sveučilišta. Rektor nekog sveučilišta ima formalne ovlasti smjenjivati dekane pojedinih fakulteta, ali teško da će te ovlasti koristiti, budući da su neki fakulteti jači od samih sveučilišta, a time su i njihovi dekani jači od rektora. To stvara situaciju u kojoj se odluke ne mogu provoditi dekretom, nego se mora balansirati između različitih interesa. Zato se stvari vrte u krug i prosvjedi uvijek završe na vratima ministarstva, bilo ono krivo ili ne, rečeno nam je.
Tu dolazimo do pitanja financiranja diplomskih studija. Jedan od glavnih katalizatora studentskih prosvjeda bilo je povisivanje školarina zbog tvrdnje fakulteta o stvaranju dodatnih troškova upisa studenata na diplomske studije.
Zbog kojih troškova su povišene školarine?
Fakulteti su se požalili kako moraju povisiti školarine, jer im proračunski novci nisu dovoljni. S druge strane, naš izvor tvrdi kako je proračun za 2008. osigurao novce za financiranje većine glavnih stavki redovnog poslovanja fakulteta, kao što su plaće zaposlenih na fakultetima, troškovi poslovanja i održavanja, novci za istraživačke projekte, sitniju opremu, kapitalnu opremu, kao i dodatni novci za troškove studentskih programa i međunarodnu suradnju.
Stoga je opravdano pitanje koji su to dodatni troškovi koje fakulteti žele naplatiti školarinama, a koji nisu predviđeni u proračunu. Fakulteti se redovno žale kako im državna sredstva nisu dovoljna za adekvatno financiranje rada. FER nije jedini fakultet na kojemu se pojavljuju nejasnoće. Ministarstvo je trenutno u natezanjima sa zagrebačkim ekonomskim, pravnim i fakultetom političkih znanosti oko raspodjele dodatnih sredstava i smanjivanja školarine.
Neizvjesni pregovori
Dakle, nešto što se na površini činilo kao riješena stvar, zapravo je dio opsežnog i napetog kruga pregovora, čiji će prvi rezultati biti poznati nakon 2. lipnja. Tada će, naime, biti objavljeni točni podaci o upisima na diplomske studije. Ostali rezultati bit će poznati do studenog, kad bi ministarstvo trebalo sveučilištima isplatiti novce za diplomske studije.
Ne treba smetnuti s uma ni trenutak u kojem se cijela stvar odvija. Fakulteti i studenti krenuli su s jačim pritiskom na ministarstvo upravo u trenutku kad su srednjoškolci do temelja uzdrmali Primorčev kredibilitet svojim prosvjedima. Primorac se, suočen sa studentskim prosvjedima u tom trenutku, našao u situaciji u kojoj bi mu bilo što osim prihvaćanja zahtjeva bilo ravno političkom samoubojstvu.
Neosporno je da su fakulteti i studenti zadovoljili svoje interese. Primorac si je, zasad, spasio glavu. No, jesu li zadovoljeni interesi poreznih obveznika, s čijim se novcima igra ovaj rulet?
Jovan Dragišić
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati