Znanstvenici otkrili kako izgleda površina dalekog, stjenovitog egzoplaneta

Znanstvenici otkrili kako izgleda površina dalekog, stjenovitog egzoplaneta
Ilustracija: NASA

NAJNOVIJE istraživanje, pri kojemu su se znanstvenici koristili podacima NASA-inog svemirskog teleskopa Spitzer, pružilo nam je rijedak uvid u površinske uvjete stjenovitog planeta koji kruži oko zvijezde koja se nalazi daleko od našeg Sunčevog sustava, piše NASA.

Prema studiji, koja je objavljena u uglednom časopisu Nature, na tom planetu nema atmosfere i vjerojatno je pokriven istim ohlađenim vulkanskim materijalom kakvoga nalazimo na tamnim Mjesečevim ravnicama, koje smo prozvali – morima.

Uvijek okrenut istom stranom prema zvijezdi

Planet LHS 3844b otkriven je 2018. godine, udaljen je 48,6 svjetlosnih godina od Zemlje, a promjer mu je 1,3 Zemljinog. Orbitira oko male zvijezde, patuljka spektralnog tipa M. S obzirom na to da su takve zvijezde dugovječne i najčešće u našoj galaksiji, oko njih se vjerojatno nalazi i najveći broj planeta unutar Mliječnog puta.

LHS 3844b je uočen pomoću tranzitne metode koja analizira zatamnjenje svjetlosti matične zvijezde koja nastaje kada njen orbitirajući planet prolazi između te zvijezde i Zemlje.

No tijekom novijeg promatranja Spitzer je uočio i svjetlost koja dolazi sa same površine LHS 3844b. Planet napravi puni krug oko svoje zvijezde za samo 11 sati te je zbog tako bliske orbite najvjerojatnije "zaključan", odnosno trajno s istom stranom okrenut prema svojoj matičnoj zvijezdi.

770 stupnjeva Celzijevih

Na njegovoj strani koja je okrenuta prema zvijezdi, izuzetno je vruće i površina mu gori na 770 stupnjeva Celzijevih. Budući da je izrazito topao, planet zrači puno infracrvenog svjetla. S obzirom na to da Spitzer vrši promatranja u infracrvenom zračenju mogao je izravno uočiti njegovu zagrijanu stranu jer je njegova matična zvijezda, iako toplija od planeta, zapravo relativno hladna.

Izmjerivši temperaturnu razliku između vruće i hladne strane, tim znanstvenika je utvrdio da između njih skoro uopće ne postoji prijenos topline; što zapravo ukazuje na to da LHS 3844b nema atmosfere.

Naime, da na tom planetu ima atmosfere, vrući zrak na dnevnoj strani prirodno bi se proširio i na noćnu, stvarajući pritom vjetrove koji bi prenosili toplinu oko planeta. Dakle, na ovom stjenovitom svijetu s malo atmosfere nema dovoljno zraka za prijenos topline.

"Nadam se da će se pokazati kako neki drugi planeti koji orbitiraju oko M patuljaka imaju atmosferu“, rekla je astrofizičarka Laura Kreidberg s instituta Harvard and Smithsonian Center for Astrophysics.

"Stjenoviti planeti unutar našeg Sunčevog sustava su vrlo raznoliki pa pretpostavljamo da to isto vrijedi i za druge planetarne sustave", dodala je.

Znanstvenici su pomoću NASA-inih teleskopa Spitzer i Hubble već prije uspjeli prikupiti određene informacije o atmosferi nekoliko plinovitih divova, no LHS 3844b je najmanji planet za koji su znanstvenici utvrdili ima li ili ne atmosferu mjereći svjetlost koja dolazi s njegove površine.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara