VEĆ SE OD prije zna da su hobotnice pametnije od prosječnog beskralježnjaka, a novo istraživanje je možda odgovorilo na pitanje zašto. Naime, izgleda da ova bića imaju specifičnu molekularnu analogiju s ljudskim mozgom.

I ljudski genom i genom hobotnice sadrže veliki broj "pokretnih gena" ili transpozona, koji se mogu sami duplicirati i premještati po genomu. Iako nisu svi transpozoni aktivni, oni se smatraju materijalom koji pokreće evolucijske procese.

Stručnjaci su u novoj studiji otkrili da se transpozoni obitelji LINE (Long Interspersed Nuclear Elements) nalaze u dijelu mozga hobotnice koji upravlja kognitivnim sposobnostima, s tim da je zanimljivo da ih na istome mjestu možemo naći i u ljudskome mozgu.

Otkriven razlog zašto su hobotnice toliko inteligentne?

"Doslovno sam skočila na stolicu kada sam pod mikroskopom vidjela vrlo jak signal aktivnosti ovog elementa u dijelu režnja u kojem se kod hobotnice nalazi centar za učenje i kognitivne sposobnosti, baš kao i u hipokampusu kod ljudi", rekla je biologinja Giovanna Ponte s instituta Stazione Zoologica Anton Dohrn u Italiji.

Nedavna istraživanja otkrila su kako su LINE transpozoni pažljivo regulirani u ljudskom mozgu te se smatra da su povezani s učenjem i pamćenjem, dijelom zato što su najaktivniji u hipokampusu, odakle se kontroliraju procesi učenja, piše Science Alert.

Nakon što su pronašli ove gene na istom mjestu u mozgu dviju vrsta hobotnica, obične hobotnice (octopus vulgaris) i kalifornijske hobotnice (octopus bimaculoides), stručnjaci smatraju da su pronašli ključni razlog za visoku inteligenciju ovih morskih stvorenja.

"Mozak hobotnice funkcionalno je analogan mnogim karakteristikama mozga sisavaca"

Iako je poznato da transpozoni koriste molekularne mehanizme kopiranja, studija pokazuje da bi se ovdje moglo raditi o nečemu značajnijem, odnosno da postoji izravan odnos sa složenošću živčanog sustava.

"Otkriće elementa obitelji LINE, aktivnog u mozgu dviju vrsta hobotnica, vrlo je značajno jer daje potporu ideji da ovi elementi imaju specifičnu funkciju koja nadilazi funkciju kopiranja", smatra genetičar Remo Sanges s instituta Scuola Internazionale Superiore di Studi Avanzati u Italiji.

Štoviše, znanstvenici smatraju da možda gledamo primjer konvergentne evolucije - kada se slične osobine razvijaju neovisno kod potpuno nepovezanih vrsta, a uzrokuju istu prilagodbu, što je u ovom slučaju superiorna kognitivna sposobnost.

"Mozak hobotnice funkcionalno je analogan mnogim karakteristikama mozga sisavaca. Zbog toga je identificirani element LINE vrlo zanimljiv za proučavanje evolucije inteligencije", rekao je biolog Graziano Fiorito s instituta Stazione Zoologica Anton Dohrn.

Istraživanje naziva Identification of LINE retrotransposons and long non-coding RNAs expressed in the octopus brain objavljeno je u časopisu BMC Biology.