KADA razmišljamo o izvanzemaljcima, obično gledamo na stvari iz naše perspektive. Gdje se nalaze, kako ih kontaktirati sa Zemlje? Kako ih pronaći našim teleskopima?

No potraga za bićima s drugih planeta može imati i drugačiju polaznu točku, odnosno možemo se zapitati s kojih mjesta u svemiru izvanzemaljci mogu pratiti i vidjeti nas. Radi se o dobrom pitanju. Naime, naš planet nije vidljiv sa svih točaka u svemiru te je dobro znati s kojih planeta bi nam hipotetski "mali zeleni" mogli poslati poruku.

75 najbližih zvijezda moglo bi detektirati naše radiovalove

Analiza zvjezdanih sustava koji se nalaze unutar nekih 325 svjetlosnih godina udaljenosti od Zemlje pokazala je da je njih 1715 bilo ili će biti u pravom položaju za promatranje našeg planeta, pod pretpostavkom da se njihovi stanovnici koriste istom tehnologijom pomoću koje mi danas tragamo za egzoplanetima. Izvanzemaljci sa 75 najbližih solarnih sustava mogli bi čak detektirati radiovalove koje neprestano šaljemo u svemir.

Naime, već više od stotinu godina u svemir konstantno šaljemo radiosignale. Neki od njih su, poput TV emisija, previše slabi da bi se mogli razabrati na većim svemirskim udaljenostima. Ali drugi, poput radiovalova koje emitiraju moćni radari, dovoljno su snažni te bi mogli uhvatiti pažnju neke izvanzemaljske vrste, navodi National Geographic.

Najmoćniji radioprijenosi su radari koje koriste astronomi kako bi proučavali objekte u Sunčevom sustavu. Zvjezdarnica Arecibo bila je, sve dok se nije urušila u prosincu, naš najsnažniji planetarni radar koji je do nedavno slao signale u svim smjerovima.

Izvanzemaljski znanstvenici su mogli, ako su imali dovoljno razvijenu tehnologiju, čak pratiti kako ljudi polako mijenjaju sastav atmosfere Zemlje, što im je mogao biti pokazatelj da se kod nas razvija tehnološka civilizacija.

Lov na egzoplanete

Najlakši način uočavanja nekog planeta izvan Sunčevog sustava jest detekcija njegovog prolaska između nas i njegove zvijezde, kada on blokira dio njene svjetlosti, piše New Scientist.

Astronomkinja Lisa Kaltenegger sa Sveučilišta Cornell u New Yorku i astrofizičarka Jackie Faherty iz Američkog prirodoslovnog muzeja u New Yorku analizirale su podatke sa svemirskog teleskopa Gaia o položaju i kretanju obližnjih zvijezda kako bi ustanovile s kojih od njih bi nas tako mogla gledati neka nama strana civilizacija.

Pronašle su 1402 zvijezde koje se trenutno nalaze u pravom položaju za promatranje prolaska Zemlje ispred Sunca, kada se gleda iz njihove perspektive. Plus 313 koje su bile u takvom položaju u prošlosti i 319 koje će biti u budućnosti.

Sedamdeset i pet ovih sustava također je dovoljno blizu da otkriju radiovalove koje smo poslali sa Zemlje u posljednjih 100 godina.

Zlatokosina zona

Znanstvenice procjenjuju da bi u orbiti tih 1715 zvijezda moglo biti više od 500 stjenovitih planeta koje se nalaze u takozvanoj "Zlatokosinoj zoni", gdje je dovoljno toplo za razvoj života kakav poznajemo.

Naime, nastanjiva zona (slika dolje) je područje u kojem planet ima dovoljno visoku temperaturu da voda na njemu može biti u tekućem obliku. Ako je planet preblizu svojoj zvijezdi, primjerice poput Merkura, voda će ispariti, a ako je predaleko, onda će se zamrznuti. Ova zona se popularno naziva i Zlatokosina zona, prema bajci za djecu "Zlatokosa i tri medvjeda", u kojoj djevojčica među raznim veličinama, tvrdoćama ili toplinama predmeta bira one koji su u sredini.

Neki od tih planeta u nastanjivoj zoni su nam već od ranije poznati. Primjerice, hipotetski stanovnici solarnog sustava TRAPPIST-1, u kojem se nalazi sedam planeta veličine Zemlje, moći će od 3663. do 6034. godine promatrati Zemlju.

Kaltenegger navodi kako bi egzoplaneti s ovog popisa mogli biti dobre mete u potrazi za vanzemaljskim životom.

"Te bi svjetove vrijedilo dodatno proučavati jer znamo da bi nas netko s njih mogao promatrati. Tko bi imao najviše razloga da prema nama pošalje signal? Oni koji nas mogu pronaći", rekla je Kaltenegger.

S njome se slaže i astrofizičar Rene Heller s Instituta Max Planck.

"Ove novootkrivene zvijezde trebale bi biti glavna meta našeg SETI programa, jer bi iz njih mogle doći svjesno poslane međuzvjezdane poruke", smatra Heller.

Istraživanje naziva Past, present and future stars that can see Earth as a transiting exoplanet objavljeno je u časopisu Nature.