PREMA najnovijim proračunima britanskih znanstvenika, u našoj galaksiji bi moglo biti više od 30 inteligentnih vanzemaljskih civilizacija s kojima bismo mogli stupiti u kontakt.

"Mislim da je ova studija izuzetno važna i uzbudljiva jer prvi put zaista imamo procjenu broja aktivnih inteligentnih vanzemaljskih civilizacija s kojima bismo mogli stupiti u kontakt i saznati postoji li još životnih vrsta u svemiru“, rekao je astrofizičar Christopher Conselice sa Sveučilišta Nottingham i koautor istraživanja.

1961. godine astronom Frank Drake složio je proračun koji je postao poznat kao Drakeova jednadžba, pri čemu je putem sedam ključnih faktora procijenio moguć broj inteligentnih vanzemaljskih civilizacija. Među spomenutim faktorima bio je prosječan broj zvijezda koje se formiraju svake godine u galaksiji i razdoblje koje je potrebno civilizaciji da dostigne stupanj razvoja u kojem može slati signale u svemir, piše The Guardian.

"Procjene Drakeove jednadžbe kreću se od nule do nekoliko milijardi civilizacija i više služe kao alat za razmišljanje, a ne kao neko praktično rješenje“, rekao je Conselice.

Nova procjena broja razvijenih vanzemaljskih civilizacija

Astrofizičar Conselice i njegovi kolege objasnili su u znanstvenom časopisu Astrophysical Journal kako su dopunili jednadžbu novim podacima i pretpostavkama te došli do svojih procjena.

"Pretpostavili smo da će se inteligentni život formirati na drugim planetima koji nalikuju našem na sličan način na koji se formirao na Zemlji, odnosno da bi se za nekoliko milijardi godina život automatski formirao kao prirodni tijek evolucije", kazao je Conselice.

"Pretpostavka, poznata kao Kopernikov astrobiološki princip, ima temelja jer su nam poznati svi procesi od kemijskih reakcija do stvaranja zvijezda. Ako se inteligentni život formira na znanstvenim principima, a ne samo slučajnim putem ili na neki jedinstven način, onda biste u našoj galaksiji očekivali barem određen broj vanzemaljskih civilizacija", rekao je.

"Mada je ovo spekulativna teorija, vjerujem da vanzemaljski život na neki način nalikuje onome na Zemlji. Ne bismo bili šokirani kad bismo ih vidjeli", dodao je.

Znanstvenici su izračunali da pod najstrožim nizom pretpostavki gdje se, kao i na Zemlji, život formira između 4,5 milijardi i 5,5 milijardi godina nakon formiranja zvijezde, u Mliječnoj stazi sada vjerojatno ima između četiri i 211 civilizacija sposobnih za komunikaciju, s time da je njihov najvjerojatniji broj – 36.

Ima jedan problem – jako su daleko

Astrofizičari su dodali da bi naša civilizacija trebala poživjeti barem još 6120 godina za mogućnost dvosmjerne komunikacije.

"One se vjerojatno nalaze jako daleko. Prema našim proračunima, najbliža takva civilizacija udaljena je od nas 17.000 svjetlosnih godina", rekao je Conselice.

Planetarni znanstvenik Andrew Coates sa Sveučilišta College London smatra da su pretpostavke Conselicea i njegovih kolega razumne, ali da će se potraga za vanzemaljskim životom vjerojatno odvijati bliže domu.

"Ova nova procjena je zanimljiva, no za sada je ne možemo testirati pomoću nama dostupne tehnologije. S druge strane, potraga za drugim životom u svemiru vjerojatno će uključivati posjet objektima unutar našeg Sunčevog sustava; poput Marsa, mjeseca Europe, Titana ili Enkelada. Ovo je fascinantno vrijeme za potragu za vanzemaljskim životom", kazao je Coates.

Studija naziva The Astrobiological Copernican Weak and Strong Limits for Intelligent Life objavljena je danas u časopisu Astrophysical Journal.